Često čujemo vijesti o poplavama, potresima, olujama i prirodnim nepogodama širom Zemlje. Da li smo se zapitali o njihovom uzroku?Potpuno je jasno da naučnici razmišljaju o tome čime su ekstremne oluje zapravo izazvane i kako bi se posljedice mogle ograničiti. Ipak, sa time se nije daleko odmaklo. Ni do danas se precizno ne može predvidjeti gdje će puhati vjetrovi razorne jačine, i to uprkos gustim mrežama meteoroloških osmatračkih stanica, satelitskim stanicama i radarima.Samo u SAD se godišnje registruje 700-1150 tornada, čije se brzine 500 km/h i više.Jednostavno je objasniti zašto se orkani i ostale oluje često pojavljuju sa jakim nepogodama: hladniji vazduh koji struji u olujni vjetar uglavnom je zasićen vodenom parom. Prilikom podizanja u visinu voda se kondenzuje u čitava brda oblaka visokih često i preko 10 km, iz kojih će padati jake kiše.Orkan s poplavama je u februaru 2002. pogodio bolivijski glavni grad La Paz i za nekoliko minuta porušio je sve kuće.
Da li se nekada pitamo zašto nam se sve to događa i od koga je sve ovo nabrojano i mnogi drugi događaji?
Islam daje odgovor na sva pitanja pa i na ovo, Uzvišeni kaže:”Kakva god vas nesreća zadesi, to je zbog grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.” (Eš-Šura; 30.)Uzvišeni Allah također kaže:”Da Allah kažnjava ljude prema onom što zasluže, ništa živo na površini Zemljinoj ne bi ostavio.” (Fatir; 45.)Ovi ajeti a i mnogobrojni drugi koji govore o posljedicama čovjekove neposlušnosti prema Allahu i činjenju grijeha, trebali bi nas navesti na razmišljanje. To je Allahov zakon na Zemlji od kada je nastanio čovjek na nju i važit će do Sudnjeg dana. Ovaj zakon jednako važi za one koji vjeruju i za one koji ne vjeruju, kao što zakon izmjene dana i noći, zakon starenja i umiranja, zakon da čovjek ima potrebu za hranom i pićem, zakon sile zemljine teže i mnogobrojni drugi zakoni koji važe za sve bez obzira vjeovali ili ne.
Koliko god čovjek uznapredovao materijalno, ne može predvidjeti kad će razarajući vjetar doći i kako se zaštititi od njega. Uzvišeni putem islama uči čovjeka da kada postane nepokoran i počne činiti grijehe da očekuje kaznu, a uči ga također da se zaštiti od kazne pokornošću i bogobojaznošću.Onima koji ne vjeruju da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslan od Stvoritelja i Gospodara svih svjetova, Allaha Uzvišenog, objasnit ćemo samo dio ajeta: ”…a Ad uništen vjetrom ledenim, silovitim.”
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nije bio naučnik koji je proučavao vjetrove, nije imao instrumenata kojima bi ih mjerio i izučavao, niti su u njegovo vreme i u tom području puhali takvi razarajući vjetrovi, ali ih je ipak precizno opisao baš kao današnja nauka, što ukazuje da su te riječi od Onoga koji je stvorio te vjetrove i poslao ih tamo gdje je On htio. Riječi Uzvišenog: ”…a Ad uništen vjetrom ledenim, silovitim.” prethodile su nauci koja kaže da su razarajući vjetrovi ledeni i kako oni nastaju, što smo naveli na prethodnoj stranici knjige. Opis vjetra silovitim, ukazuje na njegovu brzinu i razornu snagu, a i nauka koja je izmjerila brzine vjetrova potvrđuje to i kaže da mogu da dostignu brzine 500 km/h i više.
– Radi pouke ćemo navesti orkan s poplavama koji je u februaru 2002. pogodio bolivijski glavni grad La Paz i za nekoliko minuta porušio je sve kuće i riječi Uzvišenog: ”…a Ad uništen vjetrom ledenim, silovitim, kome je On vlast nad njima, sedam noći i osam dana uzastopno bio prepustio.” (El-Hakka; 6-8.)
Kada uporedimo nekoliko minuta vjetra koji poruši sve pred sobom i onda razmisli šta je tek u stanju učiniti vjetar koji razara sedam noći i osam dana, trebali bi da razmislimo o svojim grijesima i da se bojimo njihovih posljedica. Oni koje je zaveo naučni i tehnološki napredak znaju da nikakvo oružje niti tehnika nemože pomoći protiv silovitog vjetra koji je jedna od Allahovih vojski, znaju to i silnici i nepravednici ali su njihova srca ispunjena ohološću pa neće da se pokore svom Jedinom Gospodaru.
Ovdje ćemo navesti neke katastrofe da bi se podsjetili a i kao opomenu svima nama od Uzvišenog Allaha:
8. novembra 2013. tajfun Haiyan izazvao je katastrofu na Filipinima u kojoj je bilo više od 5000 mrtvih. Prema preliminarnim procjenama saniranje šteta od razornog tajfuna mogla bi koštati 14 milijardi dolara.11. marta 2011. obalu na sjeveroistoku Japana pogodio je zemljotres jačine devet stepeni po Rihteru koji je pokrenuo ubilački cunami i koji je progutao naselja duž obale i oštetio nuklearnu centralu, 19 300 žrtava i stotine hiljada onih koji su ostale bez krova nad glavom.U decembru godine 2004. podmorski je potres stvorio plimni val koji je uništio veliki dio obale Indonezijskog okeana. U toj je katastrofi poginulo oko 250 000 ljudi. Cunami je pogodio osam država: Indoneziju/Sumatra, Šri Lanku, Indiju, tajland, Mijanamar, Maldive, Maleziju i Bangladeš.
Cunami sa talasima koji se kreću brzinom od 700 kilometara na sat, visne 40 metara nosio je brod težak 560 tona i bacio ga 8 kilometara od obale na zgrade…Još neke katastrofe izazvane cunamijem: 1908. u Italiji 123 000 žrtava, 1755 Lisabon više od 100 000 žrtava, 1883. eksplozija vulkana Krakato dovodi do cunamija i talasa preko 40 metara, rezultat 36 000 žrtava u Indoneziji, 1868. potres praćen cunamijem u Čileu, preko 25 000 žrtava.
Izvor: Mirsad Crnalić, Zašto islam
Za Akos.ba pripremio: Nedim Botić
