Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH donijelo je pozitivne vijesti za privrednike i širu ekonomsku zajednicu u ovom entitetu. Ovaj zakon, koji je predložila Federalna vlada, ima za cilj da odgovori na goruće fiskalne izazove i ponudi konkretne mjere rasterećenja privrede. Njegovo prihvatanje na sjednici Doma naroda, gdje je gotovo jednoglasno podržan — uz samo jednog delegata koji je bio protiv — predstavlja značajan politički konsenzus i korak ka reformi sistema doprinosa.
Jedna od najvažnijih odredbi ovog zakona jeste smanjenje zbirne stope doprinosa. Ta stopa, koja je prethodno iznosila 41,5%, sada će biti spuštena na 36%. Ova promjena se ogleda u smanjenju za pet i po indeksnih poena, što će konkretno značiti:
-
Za 3,5 indeksnih poena smanjuje se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca.
-
Za 2 indeksna poena smanjuje se doprinos za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca.
Time će se, kako navodi Vlada FBiH, postići značajno fiskalno rasterećenje privrednika, posebno onih koji već osjećaju pritisak usljed povećanih troškova rada. Ova mjera dolazi u momentu kada su poslodavci dodatno opterećeni usljed Odluke o iznosu najniže plaće, koja je stupila na snagu početkom 2025. godine. Zakon se, prema pojašnjenju Vlade, uklapa u širi paket fiskalnih reformi koji obuhvata i rad na novim zakonima o porezu na dohodak i drugim mjerama sa ciljem modernizacije i racionalizacije fiskalnog sistema.
Tokom diskusije u Domu naroda, više delegata je iznijelo svoja mišljenja, često u zavisnosti od političke i stranačke pripadnosti. Iako su mnogi istakli podršku samom zakonu, iznesene su i kritike na račun načina donošenja odluka aktuelne Vlade. Posebno su delegati iz bošnjačkog naroda istakli da je Odluka o minimalnoj plati donesena bez dovoljno konsultacija i analizâ, što je, kako su naveli, izazvalo “turbulencije” u poslovnoj zajednici. Ipak, bez obzira na rezerve, najavili su da će podržati Zakon, uz obrazloženje da su poslušali “glas s terena”, odnosno jasne poruke podrške od strane poslodavaca.
Delegati su tokom rasprave ukazali i na širu perspektivu djelovanja Vlade, osvrćući se i na učinke sadašnjeg saziva, ali i njegovih prethodnika. U diskusiji su se mogle čuti i pozitivne i negativne ocjene, što je pokazatelj složenosti političke dinamike u Federaciji BiH kada je riječ o fiskalnim pitanjima.
Na kraju rasprave, uslijedilo je glasanje, u kojem je Zakon usvojen gotovo jednoglasno, što u ovakvom institucionalno i politički fragmentiranom kontekstu predstavlja rijetku sliku široke podrške. Samo jedan delegat je bio protiv, čime se potvrđuje da je zakon, bez obzira na određene zamjerke, prepoznat kao važan korak ka fiskalnoj stabilnosti i rasterećenju privrede.
Ovo zakonsko rješenje dolazi u ključnom trenutku, kada su brojni poslodavci u Federaciji suočeni s pritiscima povećanja plata, inflatornim kretanjima i općim poskupljenjima koje utiču na njihovu konkurentnost. Novi zakon će im omogućiti da lakše ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima, ali i da održe poslovnu stabilnost i zadrže zaposlenost.
Osim neposrednog efekta na poslodavce, očekuje se da će ovaj zakon imati i šire pozitivne posljedice na ekonomiju Federacije BiH. Smanjenje opterećenja može dovesti do:
-
Povećanja formalnog zapošljavanja, jer se smanjuje razlika između bruto i neto troška rada.
-
Poboljšanja poslovne klime, čime se može privući više domaćih i stranih investicija.
-
Veće fiskalne discipline, kroz transparentnije i racionalnije upravljanje doprinosima.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako će se nadomjestiti gubitak prihoda u budžetima fondova, posebno PIO i zdravstvenih fondova, koji se velikim dijelom finansiraju upravo iz doprinosa. Potrebno je, dakle, pratiti implementaciju ovog zakona i kroz fiskalne bilanse i kroz efekte na tržištu rada.
U zaključku, usvajanje ovog zakona predstavlja važan iskorak ka fiskalnim reformama i podršci realnom sektoru. Da bi ove promjene imale dugoročan učinak, potrebno je da budu praćene dodatnim mjerama — poput digitalizacije poreznog sistema, smanjenja administrativnih barijera i jačanja inspekcijskog nadzora. Samo tako se može osigurati da fiskalno rasterećenje bude održivo i korisno za čitavo društvo.
