Na nedavno održanoj proširenoj sjednici Vlade Republike Srpske u Banjoj Luci, predsjednik entiteta Milorad Dodik iznio je niz ocjena, kritika i tvrdnji vezanih za unutrašnju i vanjsku situaciju u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na poziciju Republike Srpske. Ovaj sastanak okupio je ne samo članove izvršne vlasti, već i ključne političke figure poput Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, uz prisustvo predstavnika zakonodavne i akademske zajednice.
U svom obraćanju Dodik je posebno kritikovao članove vlade i saradnike jer, kako smatra, ne čine dovoljno da bi široj javnosti prikazali stvarne rezultate rada RS. Iako tvrdi da entitet bilježi pozitivne pomake, upozorio je da percepcija u javnosti ne odražava te navodne uspjehe. Po njegovom mišljenju, slični susreti bi se trebali organizovati redovno, svaka tri mjeseca, kako bi se rezultati kontinuirano predstavljali i branili pred medijskim i političkim kritikama. On je, uz to, istakao da Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), kako trenutno funkcioniše, nije prikladna platforma za ozbiljne rasprave o važnim pitanjima.
Govoreći o sigurnosnim izazovima, Dodik je tvrdio da je opšta bezbjednosna situacija u RS stabilna, ali da postoji ozbiljna zabrinutost zbog pozicije Bosne i Hercegovine u cjelini. Istakao je da je međunarodna intervencija u BiH ozbiljno oslabjela njenu sposobnost odbrane, posebno kroz razaranje namjenske industrije u Republici Srpskoj, dok je u Federaciji BiH navodno ostavljeno jedanaest funkcionalnih fabrika koje danas proizvode oružje i municiju.
Dodik je iznio i tvrdnju da se, uprkos ovoj situaciji, Republika Srpska nije pasivno ponašala. “Nismo sjedili skrštenih ruku,” naglasio je, dodajući da on i još nekolicina ljudi znaju čime entitet raspolaže u pogledu sigurnosti. Ipak, dodao je da nije cilj upotreba tih sredstava, te da Policija RS ima ključnu ulogu u održavanju sigurnosti. Prema njegovim riječima:
-
Policija Republike Srpske broji oko 5.000 uniformisanih pripadnika.
-
Potrebno je dodatno jačanje te strukture.
-
Oružane snage BiH, po njegovoj tvrdnji, ne bi opstale u slučaju ozbiljnije političke krize.
Dodik je jasno poručio da RS nema ambicija da pokreće bilo kakve akcije na teritoriji drugog entiteta ili Brčko distrikta, ali da u isto vrijeme neće tolerisati bilo kakve prijetnje. Takođe je optužio Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) da predstavlja neprijateljski faktor, implicirajući da djeluje protiv interesa RS.
Kada je riječ o ekonomiji, Dodik je pokušao predstaviti optimističnu sliku, tvrdeći da nema razloga za zabrinutost. Prema njegovim riječima, Republika Srpska ima snažnu finansijsku podršku od “prijatelja iz inostranstva”, konkretno navodeći iznos od 500 miliona eura. Išao je i korak dalje izjavivši da RS ima bolje ekonomske pokazatelje nego Francuska, što je izjava koja izaziva sumnju, s obzirom na realne ekonomske parametre.
Na sjednici su, osim predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, učestvovali i:
-
Predstavnici političkih stranaka;
-
Predsjednici klubova u NSRS i Parlamentarnoj skupštini BiH;
-
Članovi akademske zajednice, čime je okupljen širok spektar društveno-političkih aktera.
Iako Dodik nastoji predstaviti sliku stabilne i samostalne Republike Srpske, njegova retorika obiluje optužbama, podjelama i teorijama o zavjerama, posebno usmjerenim prema međunarodnoj zajednici, institucijama BiH i entitetu Federacija BiH. Njegov govor ne ostavlja mnogo prostora za dijalog i kompromis, već se zasniva na samoproglašenim uspjesima i upozorenjima o sigurnosnim prijetnjama.
U širem kontekstu, ovakvi nastupi i poruke odražavaju dugotrajan politički narativ u kojem se vlast u RS predstavlja kao izolovana, ali otporna zajednica, često u konfrontaciji sa Sarajevom i međunarodnim institucijama. Uprkos ekonomskim i društvenim izazovima, izostaje kritički glas unutar sistema koji bi se ozbiljno pozabavio stvarnim problemima građana, poput nezaposlenosti, odlaska mladih i korupcije.
Na kraju, jasno je da Dodik i njegova vlada grade narativ otpora i samodovoljnosti, ali ostaje otvoreno pitanje da li takva politika zaista koristi građanima RS ili ih, naprotiv, udaljava od evropskog puta, ekonomske stabilnosti i regionalne saradnje. Potreba za konstruktivnim dijalogom unutar BiH i s međunarodnim partnerima nikada nije bila izraženija, no to zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis – što za sada izostaje.
