U nedavnim izjavama, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je oštro kritizirao Stranku demokratske akcije (SDA) i njeno političko djelovanje, ističući kako su njihove ideje i danas čvrsto vezane za principe iz Islamske deklaracije Alije Izetbegovića. Dodik je, obraćajući se javnosti, izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog smjera u kojem SDA nastoji usmjeriti političke tokove unutar Bosne i Hercegovine.
Tokom svog izlaganja, Dodik je posebno podvukao da SDA i dalje beskompromisno slijedi principe koji su zacrtani u Islamskoj deklaraciji, te da nikada nisu odstupili od tog temeljnog političkog programa. Prema njegovim riječima, zaključci koje je stranka nedavno usvojila jasno pokazuju kontinuitet njihove ideologije.
Dodik je posebno naglasio nekoliko ključnih tačaka:
-
Neostvareni ciljevi u Dejtonu: SDA, prema Dodiku, nije postigla ono što je željela u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali je i dalje prisutna vjera u ideju Bosne i Hercegovine oblikovane prema njihovim zamislima.
-
Različita viđenja države: Dok SDA teži centraliziranoj BiH, Dodik ističe da su njihova i naša vizija ove zemlje potpuno različite.
-
Prijetnja multietničkom skladu: SDA, kaže Dodik, djeluje kao radikalno-islamistička organizacija koja pokazuje otvorenu netrpeljivost prema Srbima i Hrvatima.
Pored toga, Dodik je izrazio svoje mišljenje o poziciji SDA u Republici Srpskoj, ističući da su oni tamo marginalni politički faktor. Tvrdi da zbog te nemoći SDA poziva na međunarodni intervencionizam, s ciljem slabljenja Republike Srpske i njenog dovođenja u podređeni položaj.
Posebnu pažnju posvetio je i Bakiru Izetbegoviću, sina Alije Izetbegovića. Dodik smatra da Bakir pokušava ostvariti ratne ciljeve svoga oca, ovaj put kroz podršku međunarodnih aktera poput visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ipak, Dodik uvjerava da ti planovi neće biti ostvareni, ni danas, ni u budućnosti.
Osvrćući se na aktuelne poruke SDA o potrebi jačanja državnih institucija, Dodik je poručio da takve institucije mogu postojati samo u mjeri u kojoj ih Republika Srpska prihvata. Prema njegovim riječima, nametanje odluka bez saglasnosti RS-a nije prihvatljivo i predstavlja direktan udar na politički poredak zemlje.
U svom govoru, Dodik nije štedio riječi ni kada je komentarisao odnos SDA prema međunarodnoj zajednici. Prema njegovom stavu:
-
Servilnost prema strancima: SDA pokazuje besramno podaništvo prema međunarodnim akterima.
-
Politička nemoć: Ova stranka time samo dokazuje vlastitu političku bezvrijednost i nesposobnost da djeluje kao ozbiljna politička sila unutar BiH.
Govoreći o prošlim dešavanjima, Dodik je podsjetio da je Alija Izetbegović “žrtvovao mir” kako bi sačuvao Bosnu i Hercegovinu, a da je rezultat toga bilo svega 23 posto teritorije pod bošnjačkom kontrolom. Danas, kako tvrdi Dodik, Bakir Izetbegović želi ponovo žrtvovati mir radi nerealnih političkih ciljeva, što Dodik odlučno odbacuje.
Na samom kraju svog izlaganja, Dodik je uputio snažnu poruku, naglašavajući odlučnost Republike Srpske da očuva svoju autonomiju:
-
Samostalno oblikovanje historije: Republika Srpska, prema Dodiku, nije stvorena voljom SDA niti stranih sila, te neće nestati zbog njihovih prijetnji.
-
Snaga naroda: RS će, kako je rekao, opstati voljom, snagom i jedinstvom svog naroda.
-
Otpor pritiscima: Što budu jači napadi na RS, to će ona biti jača, čvršća i jedinstvenija.
Za Dodika, historiju Republike Srpske neće pisati ni SDA ni bilo koji strani izaslanik. Njegova završna poruka bila je jasna: sudbina i budućnost RS-a su u rukama njenog naroda, a ne političkih protivnika ili međunarodnih činilaca.
Dodikove izjave predstavljaju nastavak već prepoznatljivog narativa kojim se potencira razlika između viđenja budućnosti Bosne i Hercegovine iz perspektive različitih političkih aktera. U ovim porukama leži i upozorenje da će se političke borbe oko identiteta i strukture države vjerovatno nastaviti, dodatno usložnjavajući ionako kompleksne odnose unutar zemlje.
U kontekstu sve izraženijih političkih tenzija, Dodikove izjave odražavaju dublje nepovjerenje koje dominira među političkim liderima u Bosni i Hercegovini. Njegove riječi jasno ukazuju na to da će se politički sukobi oko identiteta, nadležnosti i budućnosti države nastaviti, uz sve veću potrebu za mudrim i odgovornim vođstvom koje bi moglo spriječiti dalje produbljivanje podjela. Bez obzira na oštru retoriku, jasno je da dugoročna stabilnost može biti postignuta samo kroz dijalog, uzajamno uvažavanje i spremnost na kompromis, što ostaje najveći izazov za sve političke aktere u Bosni i Hercegovini.
