Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, javno je izrazio podršku odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju sankcija protiv Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Prema Dodikovim riječima, ova mjera je važna jer šalje jasnu poruku da nasrtaji na suverenitet država i prava njihovih građana na legitimnu odbranu neće biti tolerisani. Dodik je također najavio da će predložiti da Bosna i Hercegovina slijedi politiku SAD-a i sankcioniše ICC kao odgovor na njihove navodne nelegitimne pritiske.
Sankcije koje je Trump uveo, kako bi se osudio rad ICC-a, uključuju finansijska i vizna ograničenja za pojedince koji pomažu sudu u njegovim istragama koje uključuju američke građane ili njihove saveznike, poput Izraela. Ova odluka uslijedila je nakon što je ICC izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, optužujući ga za ratne zločine u Gazi, što je Izrael odbio prihvatiti. Ujedno je nalog za hapšenje izdan i za jednog od vođa Hamasa.
Trump je svoju izvršnu uredbu potpisao u okviru posjete izraelskog premijera Washingtonu, a u samoj uredbi se ističe kako ICC, svojim postupcima, ugrožava suverenitet Sjedinjenih Država i podriva njihove ključne nacionalne sigurnosne i vanjskopolitičke ciljeve. Također, u uredbi se tvrdi da je postupanje Suda prema Izraelu i Hamasu – koje je jednako tretiralo obje strane – stvorilo “sramnu moralnu jednakost”, što je izazvalo osudu i kritiku. Ova politika, prema Trumpovim riječima, predstavlja opasan presedan koji bi mogao ugroziti američke građane, dovodeći ih u opasnost od mogućeg hapšenja.
Međutim, reakcije na Trumpovu uredbu nisu bile jedinstvene. Nizozemska, koja je domaćin ICC-a, izrazila je žaljenje zbog ove odluke, ističući kako je rad suda od ključne važnosti u borbi protiv nekažnjivosti. S druge strane, Bijela kuća optužila je ICC za stvaranje moralne jednakosti između Izraela i Hamas-a, što nije u skladu s američkim vanjskopolitičkim interesima. Sankcije koje je uveo Trump ponovo su postavile u pitanje legitimnost Međunarodnog krivičnog suda i njegovih postupaka prema Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima.
SAD nisu članica Međunarodnog krivičnog suda i godinama su odbijale priznati njegovu nadležnost, posebno kad se radilo o američkim zvaničnicima i građanima. Odluka o sankcijama nije prvi put da SAD ulaze u sukob s ICC-om. Ranije je Trump već uveo sankcije zbog istraga koje su se bavile mogućim ratnim zločinima američkih snaga u Afganistanu, dok je njegov nasljednik Joe Biden te sankcije kasnije ukinuo. Ovi nesuglasni stavovi jasno pokazuju dugogodišnje neslaganje između Sjedinjenih Država i ICC-a u pogledu pitanja međunarodne pravde i nacionalnih interesa.
U međuvremenu, Trumpova odluka da pozove Sjedinjene Države na preuzimanje kontrole nad Gazom izazvala je međunarodne kontroverze, naročito u arapskim zemljama i Ujedinjenim nacijama. Trump je predložio da SAD preuzmu teritorij Pojasa Gaze, preselivši palestinsko stanovništvo i stvarajući od toga “Rivijeru Bliskog istoka”. Taj prijedlog izazvao je osude, no Trump je nastavio braniti svoju ideju na društvenim mrežama, tvrdeći da bi se teritorij predao Sjedinjenim Državama nakon završetka sukoba. Iako nisu bili precizirani detalji o sudbini Palestinaca, ideja o njihovom preseljenju i uslovima povratka ostala je nejasna.
Nadalje, prijedlog je naišao na odgovor izraelskih vlasti, koje su naredile vojsci da pripremi plan za dobrovoljni odlazak Palestinaca iz Gaze, uz mogućnost premještanja kopnom, morem i zrakom. Ovaj prijedlog, koji uključuje radikalne promjene u političkom pejzažu Bliskog istoka, iznjedrio je kritike, dok je izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio kako plan predstavlja korak prema stabilizaciji situacije.
U zaključku, Trumpove odluke i političke mjere, uključujući sankcije protiv ICC-a i kontroverzne planove za Gaza, izazivaju značajne međunarodne reakcije, kako na nivou diplomatskih odnosa i pravnih normi, tako i na političkoj i socijalnoj sceni. Ovi koraci potvrđuju da SAD i ICC nastavljaju biti u otvorenom sukobu oko pitanja međunarodne pravde i suvereniteta, što dodatno komplicira odnose na globalnoj političkoj sceni.
