Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, reagirao je na posljednje izjave Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA), u vezi sa zahtjevom za intervenciju Interpola. Izetbegović je, naime, na Federalnoj televiziji iznio svoje očekivanje da će Interpol prihvatiti zahtjev Suda BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom. Izetbegović je naglasio da Dodik, prema njegovim riječima, uporno krši vladavinu prava i da će mu se “sužavati prostor kretanja”. Dodik se nije libio odgovora, optužujući Izetbegovića da je javno tražio miješanje Interpola u unutrašnje političke stvari Bosne i Hercegovine, što je, kako tvrdi, politički motivirano.
Nakon što je Dodik napustio Izrael, avion Vlade Republike Srpske sletio je u Banju Luku, no mnogi su posumnjali da on nije bio na tom letu. Pretpostavlja se da je predsjednik Republike Srpske trenutno u Srbiji. Ove sumnje samo su dodatno potaknule političku tenziju u zemlji i izazvale dodatna pitanja o Dodikovim sljedećim koracima. U njegovoj izjavi, koja je objavljena na društvenim mrežama, Dodik je optužio Izetbegovića da pokušava koristiti međunarodne institucije za političke ciljeve, koji, prema njegovim riječima, nisu u interesu naroda BiH.
Prema Izetbegovićevim riječima, Dodik se „suprotstavlja vladavini zakona“, a njegova osuđujuća presuda koju je dobio u BiH navodno dodatno smanjuje njegov prostor za političku djelatnost. Izetbegović je naglasio da bi takve radnje trebale biti sankcionirane, te se nada da će Interpol donijeti odgovarajuću odluku. Također, rekao je da je došlo vrijeme da Dodik „odgovara za svoje postupke“ i da bi, ako međunarodne vlasti reagiraju, to moglo značiti i ograničavanje njegovih političkih aktivnosti.
Ova politička razmjena nije prvi put da se Dodik i Izetbegović međusobno sukobljavaju. Napetosti između političkih lidera iz Republike Srpske i Federacije BiH traju već godinama, a posljednje izjave samo su dodatno eskalirale situaciju. U ovom kontekstu, Dodik ne propušta priliku da kritizira politike i postupke koje vodi Izetbegović, smatrajući da oni štete stabilnosti i suverenitetu Republike Srpske. Dodik je već ranije isticao da ga takve izjave ne ometaju, a tvrdio je da političke prijetnje od strane Izetbegovića imaju samo za cilj destabilizaciju političkog okvira u BiH.
Dodik je u nekoliko navrata pokazao svoju sklonost prema jačanju veza sa susjednim zemljama, posebno Srbijom, čime je izazvao dodatne kontroverze u BiH. S druge strane, Izetbegović se, kao lider najveće bošnjačke stranke, usmjeren na euroatlantske integracije, protivi takvim koracima koje Dodik poduzima, smatrajući da oni ugrožavaju političku ravnotežu i težnje BiH prema članstvu u NATO-u i EU.
U međuvremenu, Dodikovi politički potezi nastavljaju izazivati i reakcije međunarodne zajednice. Politički analitičari u BiH vjeruju da bi njegov stav mogao dovesti do daljnjih međunarodnih pritisaka na vlasti u Republici Srpskoj, posebno u vezi sa pitanjem njegove uloge u prošlim događajima, koje je Haški tribunal presudio kao dio šireg političkog okvira odgovornosti za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Izetbegović je pozvao međunarodne institucije, uključujući Interpol, da poduzmu mjere prema Dodiku, naglašavajući da je vrijeme za ozbiljne sankcije prema njegovim postupcima.
U zaključku, politička scena u Bosni i Hercegovini ostaje izuzetno podijeljena, a najnoviji politički sukobi između Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića samo povećavaju jaz među različitim etničkim i političkim skupinama. S obzirom na intenzivne napetosti, važno je pratiti daljnji razvoj situacije, jer bi svaki korak u tom smjeru mogao imati značajne reperkusije na unutrašnju stabilnost i međunarodni položaj BiH. Iako su izjave oba lidera često obojene ličnim i političkim interesima, pitanje uloge međunarodnih tijela i dalje ostaje ključno za razumijevanje budućih političkih odnosa i mogućih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.
Ovaj politički sukob između Dodika i Izetbegovića sigurno neće biti posljednji u dugotrajnoj političkoj krizi koju BiH već godinama proživljava. Sukobi na vrhu vlasti, koji su često vođeni na temelju etničkih i političkih razlika, stvaraju dodatnu nesigurnost i polarizaciju unutar zemlje. U tom kontekstu, reakcije međunarodne zajednice i institucija poput Interpol-a neće biti samo politički pokazatelj, već i test za funkcionalnost i budućnost BiH kao države. Ove napetosti također imaju dugoročne posljedice na društvenu koheziju i sposobnost države da se suoči s izazovima modernizacije i integracija u međunarodne organizacije. Na kraju, uprkos političkim napetostima, od ključne je važnosti za sve aktere da pronađu zajednički jezik i fokusiraju se na razvoj i prosperitet zemlje, kako bi se izbjegli dugoročni negativni efekti za generacije koje dolaze.
