Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nastavlja sa oštrim kritikama upućenim institucijama na državnom nivou, ističući da određeni organi vlasti, prema njegovom mišljenju, nisu u skladu sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine. Na posljednjoj konferenciji za medije, Dodik je jasno stavio do znanja da RS planira ustrajati na provođenju zakona koje je donijela njena Narodna skupština, bez obzira na stavove ili djelovanja institucija koje djeluju pod okriljem države BiH.
Kao ključne institucije koje smatra neustavnim, Dodik je naveo:
-
Sud Bosne i Hercegovine
-
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine
-
SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu)
-
Visoki sudski i tužilački savjet (VSTV)
Prema njegovim tvrdnjama, ove institucije nisu predviđene Ustavom BiH te bi, kako navodi, trebale prestati s djelovanjem na prostoru Republike Srpske. Dodik naglašava da će vlasti RS pažljivo nadzirati sprovođenje vlastitih zakona i da trenutno nema nikakvih skrivenih aktivnosti ili operacija spomenutih državnih tijela na teritoriji entiteta.
U nastavku svog obraćanja, Dodik se osvrnuo i na pitanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojeg je opisao kao instituciju čiji legitimitet dovodi u pitanje. Naglasio je da postoje ozbiljni problemi u vezi s načinom funkcionisanja tog suda, posebno u segmentu imenovanja sudija. Dodik tvrdi da:
-
Pri imenovanju troje sudija nije konsultovano Predsjedništvo BiH, što smatra direktnim kršenjem ustavnih procedura.
-
Starosna granica od 70 godina, koja bi, prema njemu, trebala biti maksimalno dozvoljena za obnašanje sudijskih funkcija, nije ispoštovana.
-
Postoje sudije koje on opisuje kao „sumnjive“ i koje, prema njegovom stavu, nemaju pravo donositi pravno obavezujuće odluke.
Dodik smatra da je Ustavni sud BiH odavno napustio svoje ustavne i zakonske okvire, čime je, kako kaže, izgubio legitimitet. Njegov stav je da sve odluke koje donosi ovaj sud treba odbaciti i ne priznati, jer ih donosi tijelo koje, prema njegovom mišljenju, djeluje izvan zakonskih normi.
Ovakva retorika predsjednika Republike Srpske nije nova, ali je evidentno da se intenzivira u trenutku kada su odnosi između entiteta i državnih institucija na rubu ozbiljnih političkih sukoba. Dodikovo insistiranje na provođenju zakona donesenih isključivo u Narodnoj skupštini RS-a, te njegovo konstantno osporavanje legitimiteta institucija BiH, ukazuje na nastavak politike koja ide ka daljoj izolaciji RS-a od zajedničkog pravnog okvira države.
Za kraj, valja napomenuti da ovakav politički kurs ostavlja brojne otvorene dileme: da li će insistiranje na nepoštivanju državnih institucija dovesti do jačanja unutrašnjih tenzija, te kakve će posljedice imati na ukupnu stabilnost Bosne i Hercegovine? Dodik, kako stvari stoje, ne pokazuje znakove popuštanja, jasno stavljajući do znanja da će RS slijediti vlastiti put bez obzira na reakcije domaćih i međunarodnih aktera. Time se produbljuje institucionalni raskol koji prijeti da ozbiljno naruši ionako krhke temelje političkog i pravnog poretka BiH.
Dodikovo insistiranje na jačanju autonomije Republike Srpske kroz osporavanje institucija Bosne i Hercegovine postavlja pitanje budućeg smjera političkog djelovanja ovog entiteta. Njegova izjava o tome da će RS “nastaviti da provodi zakone koje je sama donijela” jasno upućuje na kurs daljeg pravnog i institucionalnog razdvajanja od državnog nivoa, što u praksi može dovesti do dodatne fragmentacije vlasti i otežanog funkcionisanja zajedničkih organa. Posebno zabrinjava činjenica da ovakvi stavovi dolaze u trenutku kada je BiH suočena s brojnim unutrašnjim i vanjskim izazovima, a jedinstveno djelovanje svih nivoa vlasti je ključno za očuvanje stabilnosti.
Takođe, međunarodna zajednica do sada je više puta jasno stavila do znanja da ne podržava jednostrane poteze koji narušavaju Dejtonski mirovni sporazum i institucije koje iz njega proizilaze. Ukoliko RS nastavi sa ovakvom praksom, realna je mogućnost dodatnih političkih pritisaka ili sankcija, što bi moglo imati negativne posljedice po ekonomski i društveni ambijent ovog entiteta. Ipak, Dodik, uprkos potencijalnim pritiscima, ostaje pri stavu da će se politika Republike Srpske voditi isključivo u interesu, kako on kaže, zaštite ustavnih prava RS-a, zanemarujući šire posljedice koje takav pristup može izazvati u kontekstu cijele Bosne i Hercegovine.
