Nedavni potezi Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, izazvali su značajnu reakciju Tužilaštva BiH, koje je već od decembra 2024. godine započelo istragu zbog sumnje u napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Istraga je usmjerena na potencijalne krivične radnje koje bi mogle ugroziti temeljne institucije i pravni poredak BiH. Ove mjere donijete su uslijed događanja koja su se desila nakon što je Dodik potpisao ukaz kojim se zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji Republike Srpske.
Tužilaštvo BiH je objavilo da istražne radnje traje već nekoliko mjeseci, te da je osnovana sumnja da su počinjena krivična djela koja se odnose na pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka. Prema informacijama iz Tužilaštva, istraga se vodi prema članu 156. Krivičnog zakona BiH, koji se odnosi na napade na ustavne institucije države. Ovaj član zakona predviđa ozbiljne kazne za sve koji pokušaju destabilizirati pravni okvir ili ugroziti državnu sigurnost.
Odluka koju je Milorad Dodik donio, a koja je izazvala ovu istragu, uključuje donošenje ukaza koji zabranjuje rad državnih institucija na području Republike Srpske. Ovaj potez izazvao je veliku političku krizu, jer se smatra da predstavlja napad na ustavni poredak BiH. Prema informacijama, Dodik je odlučio suspendirati rad ključnih državnih agencija i institucija, uključujući SIPA-u, Tužilaštvo BiH, Sud BiH, kao i Ombudsmena za ljudska prava, čime se dovodi u pitanje pravna hijerarhija u BiH.
Ovaj razvoj događaja izazvao je žestoke reakcije u političkoj zajednici, kako na entitetskoj, tako i na državnoj razini. Smatra se da je Dodikov potez dio šire političke strategije koja ima za cilj stvaranje političke autonomije Republike Srpske, mimo postojećih zakonskih i ustavnih okvira Bosne i Hercegovine. Ovaj potez dodatno pogoršava političke odnose među entitetima, dok istovremeno izaziva međunarodnu zabrinutost zbog mogućeg sloma ustavnog poretka u zemlji.
U ovom kontekstu, Tužilaštvo BiH naglašava da su istražne radnje usmjerene prema osobama koje su izravno ili neizravno uključene u donošenje odluka koje se protive zakonima BiH. Takođe, istraga se fokusira na utvrđivanje svih okolnosti koje su dovele do donošenja tih ukaza, kako bi se razjasnilo je li riječ o ustavnom udaru i što konkretno znači smjena institucija na državnom nivou.
Upravna i pravosudna tijela BiH već nekoliko mjeseci rade u punom kapacitetu kako bi razjasnila sve okolnosti i posljedice ovih zakonskih poteza. Međutim, reakcije međunarodne zajednice i brojni politički analitičari smatraju da bi ovi postupci mogli imati dugoročne posljedice za stabilnost BiH. Postavlja se pitanje kako će se državne institucije uspjeti nositi s takvim izazovima i hoće li Dodikova politika doći do točke gdje će biti nužna kompromisna rješenja ili čak intervencija međunarodnih faktora kako bi se održala stabilnost države.
Dodikovo djelovanje postavlja još jedno pitanje: koji su dugoročni ciljevi politike Republike Srpske u odnosu na cijeli teritorij BiH? Ove izmjene zakona i pravne norme, prema mišljenju mnogih analitičara, nisu samo reakcija na trenutne političke pritiske, već predstavljaju širu političku strategiju koja ima za cilj jačanje autonomije Republike Srpske, s namjerom da se smanji ovlaštenja državnih institucija.
U zaključku, cijela situacija stvara ozbiljan pravni i politički izazov za Bosnu i Hercegovinu. Tužilaštvo BiH poduzima potrebne korake kako bi se osigurala pravna stabilnost i ustavni poredak, dok političke stranke i međunarodni faktori pažljivo prate kako će se situacija razvijati. Ovisno o ishodu ove istrage i daljnjim političkim potezima, mogla bi se oblikovati nova politička realnost u BiH, koja bi mogla imati dugoročne posljedice za stabilnost i integritet zemlje.
Daljnji razvoj situacije u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu Miloradovih Dodikovih poteza, mogao bi značajno oblikovati političku dinamiku u regiji. Ukoliko istraga Tužilaštva BiH potvrdi postojanje krivičnih djela protiv ustavnog poretka, posljedice bi mogle biti ozbiljne, ne samo za Republiku Srpsku, već i za cijelu državu. Međunarodna zajednica već izražava zabrinutost, jer bi ovakvi koraci mogli rezultirati još dubljim podjelama unutar zemlje. U tom kontekstu, ključna pitanja koja se postavljaju su kako će političke stranke u BiH reagirati i hoće li se pronaći rješenje koje bi pomoglo u smanjenju napetosti, ili će se, pak, situacija dodatno eskalirati. Ovaj trenutni politički izazov možda predstavlja najteži test za međusobno povjerenje i stabilnost Bosne i Hercegovine u posljednjim godinama, a odgovori koje će dati vlasti na svim razinama bit će ključni za budućnost zemlje.
