Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, osudio je postupanje britanskih vlasti prema Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku RS-a i ratnom zločincu. Dodik je na svom X nalogu izrazio zabrinutost zbog neadekvatne medicinske njege koju Karadžić prima od trenutka njegovog deportovanja u Veliku Britaniju 2021. godine. Prema Dodikovim riječima, uslovi služenja kazne nisu u skladu s međunarodnim standardima, a Karadžiću je uskraćeno pravo na dostojanstveno liječenje u skladu s Ženevskom konvencijom.
Dodik je istakao da su britanske vlasti odgovorne za loš tretman koji Karadžić doživljava, te naglasio da je takvo ponašanje krajnje neodgovorno. Prema njegovom mišljenju, Karadžić, kao osoba koja je osuđena na doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici i druge zločine, zaslužuje pružanje adekvatne zdravstvene skrbi. On smatra da je za njega potrebno obezbijediti ljudsku pažnju i liječenje koje je propisano međunarodnim pravom, kako bi se omogućila primjena dostojanstvenih uvjeta za osobe koje izdržavaju kaznu.
Karadžić je, podsjetimo, osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji su počinjeni tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Njegova presuda izazvala je veliku međunarodnu pažnju, a njegov tretman u zatvoru postao je predmetom rasprava u političkim krugovima, posebno unutar Republike Srpske, koja ga doživljava kao nacionalnog heroja, dok ga ostatak svijeta smatra odgovornim za strašne zločine.
Dodik je u svom komentaru još naglasio da su međunarodne norme jasno definirale prava zatvorenika, uključujući zdravstvenu zaštitu i humanost prema njima. Prema njegovim riječima, tretman Karadžića u britanskom zatvoru nije samo kršenje ljudskih prava, već i nepoštivanje međunarodnih standarda koji se odnose na tretman zatvorenika, pogotovo onih koji su optuženi za ratne zločine. Dodik je stavio poseban naglasak na Ženevsku konvenciju, koja nalaže da svi zatvorenici, uključujući i ratne zločince, moraju imati pristup odgovarajućoj medicinskoj njezi i liječenju.
Za mnoge, izjava Milorada Dodika nije iznenađenje s obzirom na njegov politički stav i odnose koje održava s bivšim predsjednikom RS-a. Iako je međunarodna zajednica osudila Karadžića i njegove zločine, Dodikova podrška njemu ostaje čvrsta, što je u skladu s njegovim prethodnim političkim izjavama i stavovima o politikama koje su vezane uz RS i njezinu povijest.
S druge strane, međunarodne organizacije i vlasti Velike Britanije izjavljuju da je postupanje prema Karadžiću u skladu sa svim važećim zakonima i međunarodnim normama. Oni navode da je Karadžiću omogućeno sve što je potrebno za ljudski život i zdravlje, ali ne govore o specifičnim medicinskim potrebama koje bi on mogao imati.
U zaključku, stav Milorada Dodika prema Radovanu Karadžiću ponovo je podvukao duboke političke i ideološke razlike koje postoje između RS i međunarodne zajednice. Iako je međunarodna zajednica vrlo jasna u svojoj osudi Karadžića, Dodik ostaje dosljedan u svom stavu da se bivšem predsjedniku Republike Srpske mora omogućiti prava i tretman prema međunarodnim standardima. Ovaj slučaj sigurno će i dalje izazivati rasprave o pravima zatvorenika i odnosu međunarodne pravde prema bivšim liderima odgovornih za ratne zločine.
Dodikova podrška Radovanu Karadžiću nije izolirani slučaj, već se uklapa u širu politiku koju Republika Srpska već dugo prakticira prema bivšim liderima RS-a, posebno onima koji su optuženi za ratne zločine. Dok međunarodna zajednica smatra da je pravda izvršena osuđivanjem i kažnjavanjem odgovornih za ratne zločine, političko vodstvo RS-a često naglašava patriotizam i obranu interesa srpskog naroda kao ključne komponente svojih političkih stavova. Ova politika izaziva kontroverze na globalnoj sceni, gdje se sve više postavlja pitanje kako balansirati između nacionalnih interesa i međunarodne odgovornosti.
Na kraju, slučaj Radovana Karadžića i njegov tretman u britanskom zatvoru ostaje temelj za daljnje političke nesuglasice. Ljudska prava, pravda i međunarodni zakoni moraju biti u ravnoteži kako bi se očuvala politička stabilnost i sigurnost na Balkanu, ali također i kako bi se omogućio dostojanstven tretman svih zatvorenika, bez obzira na njihove prošle zločine. Politika koju zastupa Dodik u ovom kontekstu svakako će imati dugoročne posljedice na odnose između Srbije, BiH i međunarodne zajednice
