U politički nabijenoj atmosferi, dok se u Bosni i Hercegovini pokušavaju trasirati novi putevi dijaloga i saradnje, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, iz Moskve šalje poruke koje odjekuju poput upozorenja. Njegova oštra reakcija usmjerena je ka Platformi za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak, dokumentu koji su potpisale različite političke grupacije iz oba entiteta. Dodik ne samo da osporava ozbiljnost sporazuma, već otvoreno predviđa njegovu kratkotrajnu budućnost.
Dok su stranke okupljene oko ideje o evropskom putu BiH pokušavale prikazati jedinstvo, reformsku orijentaciju i spremnost na kompromis, Dodik iznosi niz kritika. On tvrdi da je nejasno kako uopšte može postojati koncept u kojem stranke na vlasti nastupaju kao opozicija, a opozicione stranke djeluju kao da su vlast. Ova nelogičnost, kako je opisuje, čini samu osnovu sporazuma besmislenom i neprimjenjivom.
Dodik ide i korak dalje nazivajući novu političku grupaciju “koalicijom nedovoljnih”, ističući da je i naziv dokumenta – “Platforma za mir i EU” – pogrešan, jer, kako navodi, BiH nije u ratu niti u stanju konflikta. Time želi reći da se problemi BiH ne nalaze u vanjskoj nestabilnosti, već u unutrašnjem neskladu i neriješenim pitanjima.
Posebno naglašava:
-
BiH je već 30 godina formalno u miru;
-
EU put ne ostvaruju stranke koje su potpisale platformu, jer nisu usvojile nijedan važan zakon iz evropske agende;
-
Ozbiljna pitanja, kao što su strukturalne reforme, nacionalna pitanja i ustavne promjene, guraju se pod tepih.
Dodik podsjeća da su Sarajevska trojka i HDZ sa SNSD-om već ranije potpisivali slične dokumente koji nisu realizovani. Smatra da se ovdje radi o još jednoj formi političkog teatra, koji će, kako kaže, biti zaboravljen već naredne godine. “Juče su potpisivali, sljedeće godine će biti ‘izbrisani’”, njegova je ključna poruka.
S druge strane, potpisnici platforme brane svoju inicijativu. Navode da se temelji na šest ključnih ciljeva raspoređenih u deset tačaka, i to:
-
Oživljavanje evropskog puta BiH;
-
Borba protiv korupcije i kriminala;
-
Reforma izbornog zakonodavstva radi transparentnosti;
-
Ekonomski razvoj i povećanje životnog standarda;
-
Politička stabilizacija;
-
Jačanje međusobnog povjerenja.
Predsjednik SDS-a Milan Miličević naglasio je da ovim dokumentom žele da se fokusiraju na zajedničke vrijednosti, a ne na ono što razdvaja. “Ako se usaglasimo oko osnovnih stvari, povjerenje će doći prirodno”, rekao je.
Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, također je pozvan da pristupi inicijativi, ali, kako poručuju potpisnici, “ko nije spreman za ovakvo putovanje, može i bez njega”. Ipak, tenzije su već vidljive, jer predsjednik NiP-a Elmedin Konaković upozorava HDZ da blokade oko izbornog zakona ne mogu biti izgovor za obustavu evropskog procesa.
Posebno emotivnu reakciju imao je Nebojša Vukanović, koji je iznio stav da se prema Srbima u institucijama BiH postupa diskriminatorski. On je kritikovao činjenicu da RS već pola godine nema ministra sigurnosti, dok Hrvati imaju četiri ministra, što naziva nepravednim i politički nekorektnim.
Predsjednik NES-a, Nermin Ogrešević, istakao je da njegova stranka neće prihvatiti političke ucjene ni zavrtanja ruku, dok je lider SDP-a Nermin Nikšić podvukao da grupacija koja je potpisala platformu ima 19 poslanika u Predstavničkom domu PSBiH, što im potencijalno omogućava donošenje odluka ako ne bude entitetskog veta.
Platforma je, kako su naveli iz PDP-a, poslata i stranci Demos, jer se pokazuje mogućnost njenog otklona od SNSD-a, što bi značajno promijenilo političku dinamiku u RS-u.
Uprkos neslaganjima i javnim prijetnjama, potpisnici tvrde da je proces otvoren za sve koji znaju kuda žele da idu. U narednim danima biće formiran zajednički tim za praćenje sprovođenja platforme, a dokument ostaje otvoren za dopune i sugestije, kako je rekao generalni sekretar PDP-a Nenad Vuković.
Ova situacija jasno pokazuje da se BiH nalazi na političkoj raskrsnici. Dok jedni nastoje graditi platformu saradnje i zajedničkih ciljeva, drugi ih optužuju za naivnost i gubitak političke realnosti. Spor između Dodika i potpisnika platforme simbolizuje dublji problem: raskorak između političke volje za kompromisom i duboko ukorijenjenih nacionalnih pozicija.
Konačan ishod ove inicijative zavisiće od toga da li će deklarisani ciljevi ostati samo na papiru ili će se pretvoriti u konkretne mjere koje mogu promijeniti političku klimu u BiH. Za sada, karta je potpisana, ali voz još uvijek čeka putnike.
