Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republike Srpske (RS), nastavlja s radikalnim izjavama i akcijama uoči izricanja presude na Sudu BiH, koja je zakazana za srijedu. U intervjuu za Blic TV, Dodik je iznio svoje stavove o budućnosti RS i njenoj eventualnoj povezanosti sa Srbijom. Njegove izjave potvrđuju njegovu dugogodišnju politiku jačanja autonomije RS unutar Bosne i Hercegovine (BiH), kao i njegove ambicije u pogledu mogućeg političkog ujedinjenja sa Srbijom.
U intervjuu, Dodik je naglasio da planira tražiti od Srbije da RS uđe u konfederalni odnos, što bi uključivalo i formiranje monetarne unije između RS i Srbije. Prema Dodikovim riječima, granice između entiteta BiH već postoje, te će, ako se nastavi sa političkim blokadama, RS tražiti dalju autonomiju, čak i neovisnost. Dodik je istaknuo da će u narednim mjesecima poduzeti korake kako bi proglasio propast Dejtonskog sporazuma ako BiH ne bude bila spremna prilagoditi svoj politički sistem Ustavu, kako on to vidi. Za njega, to bi značilo povratak na nezavisnu RS, koja bi bila utemeljena na načelima koja su bila postavljena još 1995. godine.
Iako Dodik smatra da BiH ne može funkcionirati ako u njoj ne bude sudjelovala Republika Srpska, on jasno poručuje da nije zainteresiran za ratne sukobe. Kaže da će se granice između entiteta postaviti tako da se osigura slobodan prolaz za sve građane, uključujući i muslimane. To znači da, prema njegovim riječima, ne bi bilo nikakvih prepreka za putovanja između entiteta, čime Dodik želi naglasiti da ne planira uvođenje nacionalnih barijera koje bi mogle ugroziti međuljudske odnose i slobodu kretanja.
Dodik se takođe osvrnuo na Dejtonski sporazum, rekavši da su međuentitetske granice postavljene kako bi se izbjegao rat, no on sada tvrdi da je taj proces u suštini propao zbog, kako on tvrdi, političkih i institucionalnih nesuglasica. Prema Dodiku, BiH se ne može nazivati dejtonskom dok ne bude potpuno usklađena s principima ustavnog okvira, u kojem bi RS imala značajnu autonomiju u odlučivanju. U slučaju da institucije BiH ne budu utemeljene u skladu sa tim načelima, on najavljuje da RS neće prihvatiti takvu BiH. Dodik se, međutim, protivi optužbama koje ga nazivaju secesionistom, ističući da on samo traži da se poštuje ustavni okvir iz Dejtona, koji je, prema njegovom mišljenju, već narušen.
U daljnjim komentarima, Dodik je istakao da bi eventualna promjena odnosa između BiH i RS trebala biti postignuta na miran način, bez nasilja. Prema njegovim riječima, najnovije političke poteze ne treba smatrati secesijom, već korekcijom političkog kursa koji je, kako kaže, već dugo u zastoju. Ukoliko se, kako dodaje, BiH ne bude prilagođavala potrebama svih naroda i entiteta, smatra da ne postoji smisao za njeno daljnje postojanje u obliku u kojem se trenutno nalazi.
Dodikove najave izazvale su različite reakcije, kako u BiH, tako i u širem regionalnom okruženju. Dok jedni podupiru njegove stavove, smatrajući da bi RS trebala imati veću autonomiju i odlučujuću ulogu u političkim pitanjima, drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti eskalacije političkih napetosti i opasnosti od ponovnog unosa destabilizacije u regiji. Ova situacija također ponovno otvara pitanje budućnosti Dejtonskog sporazuma, koji se već dugo smatra ključnim temeljem za mir u BiH, ali i izaziva pitanje njegovih dugoročnih održivosti u kontekstu promjena koje su nastale od kraja rata 1995. godine.
Bez obzira na političke podjele i različita mišljenja o njegovim najavama, jasno je da Dodik ne planira stati sa svojim političkim ciljevima. On i dalje smatra da je republika Srpska ključna za političku stabilnost regije i da je potrebna korekcija postojećeg političkog okvira kako bi se osigurala prava svih naroda unutar BiH. Nadovezujući se na prethodne izjave, Dodik je naglasio da bi eventualni referendum mogao biti opcija, no isto tako ističe da bi postavljanje granica između entiteta bilo mnogo jednostavnije ukoliko bi se postigao konsenzus među svim stranama.
Takođe, povezanost sa Srbijom nije nova tema u političkom životu RS, a Dodik je i ranije isticao važnost dobrih odnosa sa Beogradom, što je također još jedno od pitanja koje bi moglo oblikovati budućnost političkog okvira BiH. Konfederalni odnos s Srbijom Dodik vidi kao prirodan ishod jer smatra da bi to omogućilo stabilniji razvoj RS i bolju zaštitu interesa srpskog naroda u regionu.
