Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, iznio je snažnu reakciju na nedavne izjave ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedina Konakovića. Tadić je komentirao Konakovićevu izjavu koja zagovara rušenje Konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt, tvrdeći da takav potez predstavlja ozbiljan izazov teritorijalnoj ravnoteži i principima postavljenim u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Prema Tadiću, Konakovićevi zahtjevi predstavljaju jasnu teritorijalnu aspiraciju Federacije BiH prema Brčkom, što bi imalo direktne posljedice na entitet Republiku Srpsku. On je istaknuo da bi ova inicijativa mogla izazvati donošenje dopunske odluke kojom bi Federacija BiH bila sankcionirana zbog nepoštovanja Konačne arbitražne odluke.
Tadić je naglasio kako je Konakovićeva izjava u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je jasno definirao status Brčkog kao distrikta pod zajedničkom upravom oba entiteta, uz postotke podjele 49% prema 51%. Ova podjela, prema Tadiću, osigurava ravnotežu između Srpske i Federacije BiH u kontekstu Brčko distrikta. Dodao je kako se ne može ignorirati činjenica da je status Brčkog također definiran kroz Amandman 1 na Ustav BiH iz 2009. godine, koji je dodatno osigurao njegovu specifičnu pravnu poziciju unutar države.
Tadić je potom iznio svoj stav da niti jedna od aktualnih inicijativa manjeg bh. entiteta, na koje Konaković ukazuje, nije usmjerena na promjenu statusa Brčko distrikta. Umjesto toga, te inicijative, kako je naglasio, afirmiraju ustavni poredak Bosne i Hercegovine i njeguju njegov integritet. Prema njegovom mišljenju, Konačna arbitražna odluka iz 1999. godine ostaje neupitna i ne podliježe promjenama koje bi dovele do preseljenja Brčkog pod jurisdikciju Federacije BiH.
Savjetnik predsjednika RS također je istaknuo da Konaković i njegove pristalice očigledno nemaju poštovanja prema Daytonskom mirovnom sporazumu i postojećem ustavnom okviru. Prema njegovim riječima, Konakovićeve izjave samo svjedoče o pokušajima narušavanja ustavnih principa koji su temelj za funkcioniranje BiH kao države. U tom kontekstu, Tadić je zaključio da bi takvi potezi mogli ugroziti stabilnost i ustavni poredak zemlje.
U odgovoru na Tadića, Konaković je izjavio kako bi u slučaju da na snagu stupi zakon koji je usvojila Narodna skupština RS, Arbitražni tribunal trebao donijeti novu odluku kojom bi Brčko prešao pod jurisdikciju Federacije BiH. Ova izjava izazvala je dodatne reakcije među političarima Republike Srpske, koji su upozorili da takvi potezi mogu imati džepne političke i pravne posljedice na integritet i stabilnost zemlje.
Sve ove političke razmirice i prijepori u vezi sa statusom Brčko distrikta pokreću važno pitanje odnosa između entiteta u BiH, gdje se često postavljaju granice između onoga što je u skladu s međunarodnim zakonima i što se smatra političkim manipulisanjima. Iako se pitanje Brčko distrikta smatra jednim od ključnih u postdejtonskoj BiH, ono ukazuje na dublje političke podjele koje karakteriziraju odnose između bošnjačkog i srpskog naroda, ali i unutrašnje dinamike unutar Federacije BiH.
S obzirom na političku napetost koja prati ovu temu, jasno je da će svaka daljnja inicijativa koja uključuje Brčko ili teritorijalnu reorganizaciju imati dugoročne posljedice na međuentitetske odnose. Trenutno, međutim, obje strane, kako u RS-u, tako i u Federaciji BiH, morat će preispitati svoje pristupe kako bi izbjegle eskalaciju konflikta koji bi mogao destabilizirati ionako krhki politički okvir Bosne i Hercegovine.
U konačnici, dok se svi politički akteri nastoje posložiti u pogledu statusa Brčkog, vrlo je važno da svi pristupi budu usmjereni ka očuvanju stabilnosti države i poštovanju postojećih zakonskih okvira koji su usklađeni sa međunarodnim normama.
U zaključku, situacija oko statusa Brčko distrikta i političkih napetosti između entiteta Bosne i Hercegovine sigurno će ostati ključna tačka rasprave u nadolazećim mjesecima. Iako obje strane nastoje afirmirati svoje stavove i interese, važno je da se u narednim koracima zadrži poštovanje postojećih pravnih okvira i da se izbjegne svako dalje politiziranje teritorijalnih pitanja koja bi mogla ugroziti jedinstvo i stabilnost BiH. Ovaj slučaj jasno pokazuje kako složeni politički odnosi unutar zemlje zahtijevaju uravnotežen pristup koji ne dovodi u pitanje već postignutu ravnotežu između entiteta. Razumijevanje i dijalog ključni su za daljnji razvoj Bosne i Hercegovine, te za očuvanje njene unutrašnje kohezije i mira.
