U posljednjem obraćanju Ognjena Tadića, savjetnika predsjednika Republike Srpske, iznesen je vrlo kontroverzan prijedlog koji se odnosi na ustavne promjene unutar ovog entiteta. Tadić je otvoreno zagovarao uvođenje kancelarskog sistema kao odgovor na, kako je naveo, “neprestane nasrtaje” političkog Sarajeva i institucija koje dolaze izvan Republike Srpske. On smatra da bi kancelarski sistem omogućio veću autonomiju Republike Srpske, s ciljem da se ograniči utjecaj institucija BiH, naročito Centralne izborne komisije i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koje, prema njegovom mišljenju, imaju preveliki utjecaj na zakonodavne i sudske funkcije unutar Republike Srpske.
Tadić je istaknuo da se u trenutnoj političkoj situaciji mora uzeti u obzir kako će ustavne promjene direktno utjecati na stabilnost i političku autonomiju Republike Srpske. Prema njegovim riječima, izvršna vlast Republike Srpske, odnosno Vlada Republike Srpske, nije pod direktnim utjecajem institucija BiH, što je, kako je rekao, ključna prednost u procesu donošenja odluka. On smatra da bi kancelarski sistem koncentrirao moć u rukama predsjednika Vlade, što bi omogućilo brže i efikasnije donošenje odluka, bez ograničenja koja dolaze iz političkih i pravosudnih institucija na višem nivou. U tom kontekstu, on smatra da bi uvođenjem kancelarskog sistema predsjednik Republike Srpske imao značajno uži prostor za donošenje samostalnih odluka u odnosu na trenutne ustavne odredbe, koje bi, prema njegovom mišljenju, trebale biti promijenjene kako bi se omogućila veća sloboda i nezavisnost.
Tadić također naglašava da trenutni ustavni okvir, koji je rezultat dejtonskih reformi, nije odgovarao potrebama Republike Srpske, te da je potreban kvalitetan odgovor na reforme koje su, prema njegovim riječima, uglavnom vođene pod utjecajem stranih faktora. On naglašava da se od Dejtona do danas, kroz različite izborne i pravosudne reforme, stvorio sistem u kojem su institucije BiH preuzele određene nadležnosti koje, prema njegovom mišljenju, narušavaju suverenitet Republike Srpske. Uvođenje kancelarskog sistema, prema Tadiću, trebalo bi biti odgovor na te promjene, omogućujući da Republika Srpska postane politički i pravno neovisnija od vanjskih utjecaja, kao što su politički pritisci iz Sarajeva i uloga OHR-a (Ureda visokog predstavnika). Tadić je kategoričan u stavu da bi ovaj prijedlog bio legitiman odgovor na ono što on vidi kao kontinuirani napad na volju naroda Republike Srpske.
Za Tadića je ključno da se ustavna reforma usmjeri na jačanje političke autonomije Republike Srpske, a posebno na to da institucije entiteta, kao što su zakonodavni i sudski organi, budu pod potpunom kontrolom vlasti Republike Srpske. Prema njegovim riječima, ovo je neophodno kako bi se osigurala efikasnost i samostalnost u donošenju odluka, a time i politika koja će odgovarati interesima stanovnika Republike Srpske. Također, on ne isključuje mogućnost da bi kancelarski sistem mogao biti jedan od načina da se izbjegne politička blokada koja se često javlja zbog različitih mišljenja unutar postojećeg sistema vlasti.
Iako je Tadićev prijedlog izazvao različite reakcije u političkom spektru, jasno je da on ne vidi kancelarski sistem kao korak prema autokratskom režimu, već kao način da se osigura efikasnost upravljanja i stabilnost unutar Republike Srpske, u vremenu kada se entitet suočava s nizom izazova, kako unutar zemlje, tako i u odnosima sa Sarajevom. Također, on smatra da je ovo pitanje pitanje političke volje naroda i da bi eventualna ustavna reforma trebala biti odgovor na te potrebe, a ne nametnuta s vanjskih utjecaja. Tadić u ovom kontekstu smatra da je ovaj prijedlog legitiman odgovor na sve te izazove, te poziva na dijalog unutar Republike Srpske o njegovoj implementaciji.
Zaključno, iako je Tadićev prijedlog o uvođenju kancelarskog sistema u Republike Srpsku izazvao žestoke reakcije, on ga vidi kao ključni korak prema politici neovisnosti i stabilnosti unutar entiteta. U njegovom viđenju, ustavna reforma treba biti odgovor na ugrožavanje političke autonomije Republike Srpske kroz političke i pravosudne pritiske iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, s ciljem zaštite interesa naroda Republike Srpske.
