Njemačka Savezna agencija za zaštitu ustavnog poretka (BfV) nedavno je obznanila da će stranka Alternativa za Njemačku (AfD) biti smatrana krajnje desnom ekstremističkom organizacijom. Ova odluka je rezultat trogodišnjeg praćenja i analize aktivnosti stranke, čiji je cilj bio bolje razumjeti njen politički smjer i ideološke temelje. Prema informacijama koje je objavila agencija, rezultati istraživanja pokazuju da AfD svojim djelovanjem ugrožava demokratski poredak koji je zajamčen njemačkim Ustavom. Ova procjena ne samo da predstavlja ozbiljan korak u političkom životu Njemačke, već i daje jasnu poruku o opasnostima koje prijete političkom okruženju.
BfV je istaknuo da stranka AfD promiče etnički definiranu ideju naroda koja isključuje građane s migrantskim porijeklom, osobito one koji dolaze iz pretežno muslimanskih zemalja. Takav pristup krši osnovne vrijednosti njemačkog Ustava, koji je zamišljen kao inkluzivni okvir za sve građane, bez obzira na njihov etnički ili vjerski identitet. Ovakav stav, prema mišljenju BfV-a, stvara ideološke osnove za sustavno isključivanje određenih društvenih skupina, čime se potkopava temeljni princip jednakosti svih građana pred zakonom. Agitacija protiv izbjeglica, muslimana i drugih manjina postala je svakodnevna praksa unutar AfD-a, što dodatno potvrđuje ekstremistički karakter ove političke stranke.
Osim toga, BfV se osvrnuo na javne izjave vodećih članova AfD-a koje su često imale snažnu političku retoriku usmjerenu protiv migranata, s posebnim naglaskom na negativne stereotipe poput nazivanja migranata “migrantima s noževima”. Ove izjave, prema analizi agencije, nisu samo politička predizborna taktika, već duboko ukorijenjena predodžba o etničkoj i kulturnoj superiornosti, koja je u suprotnosti s osnovnim načelima ljudskih prava i tolerancije. AfD-ova retorika stvara atmosferu straha i nepovjerenja prema onima koji dolaze iz drugih kulturnih i vjerskih krugova, što doprinosi daljnjoj polarizaciji društva.
Važno je napomenuti da procjena BfV-a nije samo rezultat analize političkih stavova AfD-a na nacionalnoj razini, već i detaljne analize njihovih djelovanja u različitim izbornim kampanjama. Ova kampanja, prema riječima agencije, samo je dodatno potvrdila obrazac ekstremističkog djelovanja. Pored toga, u analizu su uključeni i aktivisti iz Mlade alternative, omladinske organizacije povezane s AfD-om, koja je već ranije označena kao ekstremistička skupina. Ova veza između omladinskih struktura AfD-a i samog vrha stranke ukazuje na to da stranka ne samo da podržava, već i aktivno oblikuje radikalne elemente u društvu, što predstavlja još jedan od ključnih razloga za njenu kvalifikaciju kao ekstremističke organizacije.
Kroz sve ove analize jasno se vidi da AfD ne samo da ugrožava sociopolitičku stabilnost u Njemačkoj, već postavlja temelje za ozbiljan društveni raskol. Takav pristup, koji se temelji na isključivanju i demonizaciji određenih socijalnih skupina, ugrožava temeljne vrijednosti demokracije i ljudskih prava. Iako AfD tvrdi da se bori za prava “domaćih” građana, stvarna prijetnja koju predstavljaju je u tome što svojim djelovanjem šire mržnju i nesnošljivost prema svim onima koji nisu u skladu s njihovim etničkim i kulturnim normama.
U posljednjim mjesecima, Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republike Srpske, postao je sve bliži ovoj ekstremističkoj grupaciji, šaljući poruke podrške AfD-u. Ova veza izaziva zabrinutost, budući da Dodikovo političko djelovanje u BiH također pokazuje tendenciju prema radikalizaciji i polarizaciji društva. Ovdje se postavlja pitanje o geopolitičkim i političkim motivima takvih savezništava, jer ovakvi potezi mogu imati dugoročne posljedice ne samo za BiH, već i za stabilnost cijelog Balkana.
Za kraj, važno je naglasiti da bi Njemačka, kao članica Europske unije i NATO-a, trebala biti oprezna u vezi sa sve većim utjecajem ekstremističkih politika na svom teritoriju. Ovakve stranke, poput AfD-a, ne samo da prijete unutrašnjoj stabilnosti zemlje, već mogu destabilizirati cijeli europski politički prostor. Stoga je ključno da se nastavi s monitoringom i regulacijom takvih političkih pokreta, kako bi se osigurao mir i sloga među različitim društvenim skupinama.
Dodatno, povezanost političara poput Milorada Dodika s radikalnim elementima poput AfD-a može imati dugoročne negativne posljedice po diplomatske odnose Bosne i Hercegovine sa zapadnim zemljama. Ovakve veze mogu povećati izolaciju BiH na međunarodnoj sceni, jer se takve stranke često povezivale s autoritarnim režimima i ekstremističkim pokretima. Stoga bi BiH trebala pažljivo balansirati svoje vanjskopolitičke smjernice, kako bi izbjegla ulazak u političke saveze koji mogu ugroziti njen put prema Europskoj uniji i dalje političko usuglašavanje sa zapadnim demokracijama. To zahtijeva ozbiljnu i odgovornu politiku, koja stavlja stabilnost i sigurnost zemlje na prvo mjesto.
