Udruženje BH Novinari i Linija za pomoć novinarima oštro su osudili nedavne izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u vezi s medijima i civilnim društvom, naglašavajući kako su njegove optužbe o nezakonitom trošenju donacija i pokušaju kriminalizacije novinara potpuno neutemeljene i protuustavne. Ove izjave donesene su nakon što je Dodik održao konferenciju za novinare 7. februara 2025. godine u Banjoj Luci, gdje je putem javnog servisa RTRS optužio različite medije za rad u interesu stranih donatora, konkretno Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID), te za navodno potkopavanje integriteta Republike Srpske.
Na ovoj konferenciji, Dodik je iznosio tvrdnje koje su bile politizirane, prijeteće i zasnovane na teškim klevetama i političkim manipulacijama. Spominjući različite novinske kuće i portale poput Srpska.info, BN televizije, Nezavisnih novina, Klixa, i BHRT-a, Dodik je bez argumenata optuživao ove medije za rad u interesu stranih donacija, istovremeno prešućujući činjenicu da je on i njegov krug bliskih suradnika dobivao stotine miliona dolara od istih tih izvora pomoći. Ove izjave izazvale su ozbiljne reakcije u novinarskoj zajednici, a kritike su se posebno usmjerile prema njegovom načinu govora i prijetnjama koje je uputio novinarima i medijskim organizacijama koje se ne slažu s njegovim političkim stavovima.
BH Novinari i Linija za pomoć novinarima ističu kako je Dodik svojim izjavama ne samo ugrozio novinare već i ozbiljno narušio njihovu sigurnost u sredinama u kojima rade. Ujedno, iz udruženja napominju da je Dodik svojom “političkom inkvizicijom” zapravo provodio predistragu i presudu bez pravne osnove. Na taj način, najavio je institucionalni progon novinara i organizacija civilnog društva koje se protive njegovoj vlasti, što je dodatno zabrinulo novinarske organizacije. Osim toga, specifično je kritizirano njegovo spominjanje Željka Kopanje, preminulog urednika Nezavisnih novina, u političkom kontekstu koji nije moguće provjeriti, te je izazvao ozbiljne polemike u novinarskoj zajednici.
Zanimljivo je da su upravo Željko Kopanja i njegova novinarska praksa bili simbol neovisnosti u Bosni i Hercegovini, a spominjanje njegovog imena u negativnom političkom kontekstu doživljeno je kao dehumanizirajući potez. BH Novinari ističu kako bi Dodik trebao kao predsjednik Republike Srpske insistirati na otkrivanju počinilaca bombaškog napada na Kopanju iz 1999. godine i na kaznenom progonu odgovornih za to krivično djelo, umjesto da koristi naslijeđe pokojnog novinara u političkim obračunima.
Odgovarajući na Dodikove izjave, BH Novinari pozivaju novinare i medije na kolektivnu tužbu protiv predsjednika RS-a zbog njegovih lažnih optužbi. Također, ističu da su pravosudne institucije već ranije zaključile da primanje sredstava od strane USAID-a ili sličnih organizacija ne predstavlja sramotu, te da oni koji primaju takve donacije ne bi smjeli biti izloženi mržnji, preziru ili podsmijehu. Novinarske organizacije ističu kako je najnovija presuda iz 2020. godine jasno pokazala da se novinari i organizacije ne smiju smatrati kriminalcima zbog primanja pomoći od stranih donatora, a sadašnji napadi Milorada Dodika samo dodatno podrivaju slobodu medija i pravo novinara na slobodno izvještavanje.
U zaključku, najnoviji pokušaj predsjednika Dodika da kriminalizira novinare i civilne organizacije izazvao je osude i ozbiljne zabrinutosti među novinarskim udrugama u Bosni i Hercegovini. Sloboda medija i pravo novinara da izvještavaju bez straha od političkog progona temelji su svakog demokratskog društva, a ovakvi potezi samo dodatno ugrožavaju već krhku slobodu novinarstva u zemlji.
Na kraju, važno je napomenuti da ovakvi napadi na novinare i medije nisu samo prijetnja slobodi izvještavanja, već i ozbiljan udarac na demokratske vrijednosti koje bi trebalo štititi svaka vlast. Pokušaj političkog progona novinara koji se ne slažu s mišljenjem vlasti može imati dugoročne negativne posljedice na slobodu govora i pluralizam medijskog prostora u Bosni i Hercegovini. Ove prijetnje također podižu pitanje slobodnog pristupa informacijama i odgovornosti vlasti prema građanima, koji imaju pravo biti informirani iz različitih izvora. S obzirom na to, važno je da novinarske organizacije, civilno društvo i međunarodna zajednica zajedno rade na očuvanju tih temeljnih vrijednosti, osiguravajući da se novinari i novinarke mogu slobodno baviti svojim poslom bez prijetnji i prijetnji represijom.
