PIŠE: EMERIN AHMETAŠEVIĆ
Mnogi su u 2019.godini iščekivali šta će kazati njemačke vlasti po pitanju Novog zakona o useljavanju stručne snage u Njemačkoj. Čekali i dočekali. Od 1.marta ove godine, tj za manje od dva mjeseca, stupit će na snagu Zakon koji će olakšati građanima koji dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije da se zaposle u toj zemlji. To znači da će i stanovnici BiH moći da dođu do posla u Njemačkoj pod istim uslovima kao i građani Njemačke, za ona zanimanja koja su označena deficitarnim.
Po ubrzanom postupku
Šta je potrebno znati? Novi Zakon uvodi nekoliko novina koje će olakšati zaposlenje naših ljudi u toj zemlji, a jedna od njih je da će zahtjevi za izdavanje vize stručne radne snage ubuduće biti obrađivani po ubrzanom postupku. Pojednostavljeno, trenutno se na termin u ambasadi čeka i do devet sedmica, a po novom Zakonu termin će biti dodjeljen za samo 14 dana od dana podnošenja zahtjeva. Odluka o odobrenju vize dobija se za tri sedmice. Građani BiH sada će mnogo lakše moći doći do posla u struci.
Nostrifikacija diploma
Najvažnija je nostrifikacija diplome ili cetrifikata o stručnom obrazovanju.Priznavanje kvalifikacija vrši se u svakom pojedinačnom slučaju od nadležnih organa za priznavanje u Njemačkoj. Minimalni preduslov za priznavanje je da stručno obrazovanje mora da traje najmanje dvije godine.
Da bi se uzelo u razmatranje odlazak u Njemačku, neophodno je poznavanje jezika minimalno A2, a za određene grupe i B1. To zavisi, između ostalog, od planiranog zaposlenja. Znanje njemačkog jezika na nivou A2 podrazumijeva svakodnevnu konverzaciju, dok B2 omogućava da se osoba jasno i smisleno izrazi, kao i da razumije glavne sadržaje u vezi sa poslom.
Lakše, ali…
Novi zakon ne nudi ništa novo u pogledu nekvalifikovane radne snage. Izuzetak su IT stručnjaci koji mogu dobiti pristup tržištu ali ukoliko imaju pet godina radnog iskustva. Samo poznavanje vještina nije dovoljno. Potrebno je ispuniti niz kriterija. Odluka o dodjeli prebivališta ili radne dozvole su u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, odnosno nadležnih organa u zemlji.
Neizvjesnost u BiH
Kao najveći razlog odlaska iz zemlje, mladi ali i stariji i cijele porodice, navode političku i ekonomsku nestabilnost i budućnost zemlje. Tek na trećem mjestu nalazi se opcija – nema posla. No činjenica je da je BiH svjetski šampion u nezaposlenosti mladih do 25 godina što je poražavajuća činjenica i alarm vlastima u BiH da ukoliko ne žele izgubiti radnu snagu pod hitno poboljšaju ekonomske uslove u zemlji i ponude mladima bolje uslove života. Ukoliko se to uskoro ne desi, našu zemlju mogao bi zadesiti još crnji scenario od sadašnjeg, u kojem ¼ stanovništva čine penzioneri, a na svakog zaposlenog ide jedan penzioner. Demograf Hasan Zolić više puta je isticao da bi naša zemlja mogla postati zemlja staraca. Izgleda da iz dana u dan naša zemlja to sve više postaje, a mladi je napuštaju glavom bez obzira. hayat.ba
