Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovno je poduzeo korake koji mogu eskalirati napetosti na Bliskom istoku, izdajući ultimatum Hamasu u vezi s oslobađanjem talaca. Naime, Netanyahu je zaprijetio da će prekinuti primirje u Pojasu Gaze ukoliko Hamas ne ispuni obveze prema dogovoru, konkretno, ukoliko ne vrati izraelske taoce do subote u podne. Ovaj ultimatum došao je nakon što je palestinska grupa odlučila odgoditi oslobađanje talaca, što je izazvalo ozbiljan odgovor s izraelske strane.
Izrael je reagirao naredbom za raspoređivanje svojih vojnih snaga unutar i oko Gaze, a Netanyahu je jasno naznačio da će izraelske snage (IDF) nastaviti vojnu operaciju ako se uvjeti ne ispune. Rutteći situaciju, izraelski premijer je također naglasio da bi nastavak napetosti i eventualni prekid primirja doveo do intenziviranja sukoba, s ciljem konačnog poraza Hamasa. Prijetnje su podržali članovi izraelskog sigurnosnog kabineta, koji su dali jednoznačnu podršku Netanyahuovim akcijama.
Iako nije precizirao zahtijeva li oslobađanje svih preostalih talaca ili samo tri koja su trebala biti puštena do subote, izvor iz izraelskog kabineta kasnije je potvrdio da je svi taoci predmet Netanyahuovog ultimatum. Potporu za ovu akciju iskazao je i američki predsjednik Donald Trump, koji je pozvao Izrael da u potpunosti otkaže primirje ako se svi taoci ne oslobode. Netanyahu je izrazio pozitivne komentare na Trumpov prijedlog, nazivajući ga važnim za sigurnost Izraela.
Tijekom sastanka izraelskog sigurnosnog kabineta, koji je trajao četiri sata, odlučeno je da se izraelske snage pripreme za moguće eskaliranje sukoba. IDF je podigao pripravnost svog Južnog zapovjedništva, što je uključivalo i angažiranje rezervista, što ukazuje na ozbiljnost izraelske namjere da poduzme daljnje vojne akcije ako primirje ne bude održano. Unatoč ozbiljnim prijetnjama, Hamas je izjavio da ostaje posvećen dogovoru o primirju i optužio Izrael za kašnjenje u oslobađanju Palestinaca, koji su, prema njihovim riječima, još uvijek pod blokadom.
U isto vrijeme, Hamas je osudio prijedlog Donalda Trumpa koji predviđa američku kontrolu nad Gazom, nazvavši ga “rasističkim” i optužujući Trumpa za pokušaj etničkog čišćenja palestinskog naroda. Palestinska uprava i arapske države također su odbile plan, dok je UN upozorio da bi svaka prisilna deportacija bila suprotna međunarodnim zakonima, predstavljajući etničko čišćenje.
U međuvremenu, izraelski premijer nije samo osudio Hamasove poteze, već je i pohvalio Trumpov plan za Gazu, smatrajući ga mogućim rješenjem za dugoročni mir u tom području. Prema Netanyahuovoj izjavi, plan bi mogao biti revolucionaran za cijelu regiju, iako su palestinske vlasti izrazile duboko neslaganje s bilo kakvim prisilnim preseljenjem stanovništva.
Tijekom ove napete situacije, Hamas je ponudio mogućnost posredovanja američkih, katarskih i egipatskih predstavnika, pokušavajući smiriti situaciju i ponovo pokrenuti dijalog o primirju. Međutim, osuda Izraela za kršenje dogovora o primirju, uključujući ometanje dostave humanitarne pomoći i kašnjenje u povratku raseljenih Palestinaca, dodala je još jedan sloj kompleksnosti ovoj situaciji.
Kao odgovor na optužbe, Izrael je pojasnio da nije odgovoran za kašnjenje u humanitarnoj pomoći, dok je istovremeno nastavio vojnu operaciju protiv Hamasa, koja je dovela do velikih ljudskih žrtava u Gazi. Više od 48.000 ljudi poginulo je u izraelskim napadima od početka sukoba, a stanje u Gazi je postalo gotovo nepodnošljivo, s velikim razaranjima infrastrukture i ozbiljnim humanitarnim krizama.
U zaključku, trenutna situacija na Bliskom istoku ostaje vrlo napeta, s mogućnošću daljnjeg eskaliranja sukoba između Izraela i Hamasa. S obje strane postoje radikalni zahtjevi i kontroverzni planovi, dok se međunarodna zajednica nastoji uključiti u smanjenje napetosti. Hoće li primirje biti očuvano ili će napetosti eskalirati u potpuno novu fazu sukoba, ostaje neizvjesno.
U budućnosti, sve oči bit će uprte u daljnji razvoj situacije na Bliskom istoku, jer svaki novi korak s obje strane može imati dalekosežne posljedice za regionalnu stabilnost. Izrael i Hamas suočavaju se s teškim odlukama koje mogu dovesti do novih okvira za pregovore, ali i povećanja napetosti. Dok su političari i vođe pod velikim pritiskom da održe sigurnost svojih naroda, od ključne važnosti je da međunarodna zajednica nastavi s naporima za diplomatsko rješenje i humanitarni pristup koji bi mogao ublažiti patnje civila, koji su najviše pogođeni ovim dugotrajnim sukobom.
