U kontekstu kontinuiranih pokušaja za postizanje primirja u Ukrajini, američki predsjednik Donald Trump nedavno je iznio kontroverznu izjavu koja je izazvala brojne reakcije, posebno u Kijevu. Trump je sugerirao da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao biti spreman na ustupke u vezi s Krimom, teritorijem koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. Na pitanje novinara o tome, Trump je odgovorio: „Mislim da da“, sugerirajući da bi Zelenski mogao pristati na predaju tog teritorija kao dio šireg mirovnog sporazuma s Rusijom.
Ove izjave izazvale su velike kontroverze, jer je Ukrajina ranije više puta odbacivala bilo kakve teritorijalne ustupke prema Rusiji, ističući da se o tim pitanjima može razgovarati tek nakon postizanja prekida vatre. No, Trump je nastavio s pozivima za hitno okončanje rata, pozivajući predsjednika Rusije Vladimira Putina da „prestane pucati“ i da potpiše mirovni sporazum, čime bi se, prema njegovim riječima, moglo postići primirje u roku od dva tjedna.
Tijekom povratka iz Vatikana, gdje je imao sastanak sa Zelenskim povodom sprovoda pape Franje, Trump je izjavio da je sastanak prošao pozitivno, no naglasio da su razgovori o Krimu bili „vrlo kratki“. Na ove komentare, ni Zelenski ni Putin nisu se još službeno izjasnili.
Njemački ministar odbrane, Boris Pistorius, izrazio je zabrinutost zbog mogućnosti da Ukrajina pristane na teritorijalne ustupke u zamjenu za primirje. U intervjuu za njemačku televiziju ARD, Pistorius je jasno dao do znanja da Ukrajina ne bi trebala pristati na takav prijedlog, kojeg je nazvao „kapitulacijom“. On smatra da bi takvi ustupci, kao što ih predlaže Trump, ugrozili suverenitet Ukrajine i da ne bi donijeli nikakvu dodatnu vrijednost. Prema njegovim riječima, Ukrajina bi prije godinu dana mogla postići ono što je sada uključeno u američkom prijedlogu, ali to bi, kako on tvrdi, bilo suštinski ravno kapitulaciji.
Američki prijedlog uključuje, između ostalog, pravno priznanje ruske aneksije Krima i de facto priznavanje ruske kontrole nad drugim okupiranim ukrajinskim teritorijama, uključujući cijelu Lugansku oblast na istoku Ukrajine. Prema izvještajima, iako je SAD predložio takve uvjete, Evropa i Ukrajina smatraju da se o tim teritorijalnim pitanjima mora raspravljati tek nakon što se postigne trajno primirje.
Uz to, američki plan predviđa i isključivanje mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u, što bi moglo značiti da bi Ukrajina dobila sigurnosna jamstva kroz specifične bilateralne koalicije predvođene Velikom Britanijom i Francuskom, bez izravnog angažmana SAD-a. Ovaj prijedlog također uključuje i preuzimanje kontrole nad nuklearnom elektranom Zaporižja, koja je trenutno pod ruskom okupacijom, s ciljem da ta elektrana opskrbljuje i Rusiju i Ukrajinu električnom energijom, dok protuprijedlog Europe ne spominje davanje struje Rusiji.
Ove ponude, koje dolaze iz Washingtona, već su izazvale podijeljena mišljenja među saveznicima. Europljani, na primjer, smatraju da SAD treba ponuditi čvrsta jamstva Ukrajini, slična onima koja pruža NATO, kako bi se osigurala pomoć Ukrajini u slučaju daljnjih napada. Takva jamstva bi mogla pružiti potrebnu sigurnost u slučaju budućih prijetnji, međutim, prijedlozi koje je iznio Trump do sada nisu naišli na plodno tlo među europskim liderima.
Osim toga, u intervjuu za časopis Time, Trump je još jednom optužio Ukrajinu za početak rata, navodeći kao glavni razlog njihove ambicije da se priključe NATO-u. On je također tvrdio da bi Krim trebao ostati pod ruskom kontrolom, što je izjava koja se ne poklapa s stavom Ukrajine, koja tvrdi da je aneksija tog teritorija ilegalna i neprihvatljiva.
Američki državni tajnik, Marco Rubio, pozvao je obje strane – Rusiju i Ukrajinu – da što prije postignu mirovni sporazum, naglašavajući da je neophodno brzo okončanje ovog rata kako bi se spriječile daljnje žrtve i razaranja. On je također upozorio da će SAD povući svoju podršku pregovorima ako ne dođe do opipljivog napretka u postizanju primirja.
Kako se rat u Ukrajini nastavlja, jasno je da je trenutna situacija izuzetno složena i da nijedna strana ne želi napraviti značajne ustupke, osobito kada je riječ o teritorijalnim pitanjima. Rusija trenutno kontrolira gotovo 20% ukrajinskog teritorija, a Ukrajina je odlučna u očuvanju svoje suverenosti i teritorijalnog integriteta. Iako su pregovori potrebni kako bi se okončao rat, prijedlozi poput Trumpovih mogu dodatno podijeliti međunarodnu zajednicu, a pitanje Krima i drugih okupiranih teritorija ostaje ključno za daljnji tok pregovora.
