U posljednjem javnom obraćanju, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, izazvao je veliki politički i pravni skandal iznošenjem teških optužbi na račun sutkinje Sene Uzunović i pravosudnih institucija BiH. Na mitingu u Banjaluci, Dodik je izrazio svoje nezadovoljstvo zbog presude koju je izrekao Sud BiH, posebno u vezi s njegovom političkom pozicijom. Ovaj incident izazvao je široku reakciju i postavio nova pitanja o pravnoj neovisnosti i političkoj dinamici u zemlji. Dodik je izjavio kako je izgubio povjerenje u pravosudni sistem BiH i optužio Sutkinju Uzunović da je pod utjecajem svojih političkih veza, dodajući kako je u prošlim slučajevima navodno oslobađala zločince koji su odgovorni za ubijanje Srba.
Osim optužbi na račun sutkinje, Dodik je otkrio i navodne detalje o njenoj porodici, sugerirajući da je osoba iz nje tražila novac za oslobađanje određenih optuženih osoba, a ako to nije postignuto, on je postao krivac za situaciju u kojoj se sada nalazi. Pored toga, izjavio je da je Sena Uzunović bila uključena u zločine iz prošlih ratnih godina, u kojima je, prema njegovim riječima, kao pomoćnica komandanta brigade učestvovala u masakru srpskog stanovništva u Bradini. Dodik je, također, iznio tvrdnje o njenoj političkoj pripadnosti, naglašavajući da je bila član SDA i povezivao je s vođama tog političkog tijela. Takve izjave ne samo da dodatno podgrijavaju političku napetost, nego i otvaraju diskusiju o nepristranosti i političkoj pristranosti pravosudnog sistema BiH.
Dodik je dalje nastavio iznositi svoje tvrdnje o tome kako je pravda u BiH kompromitirana, te se odlučno protivi bilo kakvom nacionalnom ili etničkom progonu. On je, međutim, jasno naglasio da se protivi bilo kakvom pokušaju da se ugrozi pozicija Srba u Republici Srpskoj. Na tom mitingu, koji je bio jasno politički usmjeren, Dodik je pozvao okupljene da ostanu ujedinjeni, naglašavajući da bi Republika Srpska morala zadržati svoju autonomiju unutar Bosne i Hercegovine.
Za Dodika, ova presuda nije samo pravno pitanje, već i politička borba. On je najavio da bi Republika Srpska mogla donijeti zakonodavne mjere koje bi se suprotstavile djelovanjima institucija na nivou BiH, poput Tužilaštva i Suda, koji bi prema njegovim riječima trebali biti potpuno isključeni sa teritorije Republike Srpske. Osim toga, Dodik je najavio donošenje nekoliko zakona koji bi dodatno ograničili nadležnosti sudskih i policijskih institucija BiH, uključujući i zabranu rada SIPA-e i OSA-e. Njegova izjava da “od danas nema više Bosne i Hercegovine” samo je dodatno potaknula tenzije među političkim liderima, jer se takva izjava može smatrati ozbiljnom prijetnjom za stabilnost zemlje.
Dodikova izjava o “ustavnoj BiH” u kojoj se Republika Srpska očituje kao samostalna i neovisna od ostatka države bila je izazovna i za susjedne zemlje. Predsjednik Republike Srpske nije se ograničio samo na političko iznošenje stavova, već je otvoreno pozvao na prekid svih veza s institucijama na nivou BiH koje ne odgovaraju njegovim politikama. Njegovo političko uplitanje u pravosudni sistem BiH izazvalo je kritike, ali i podršku dijela njegove političke baze, dok je međunarodna zajednica stajala oprezno, očekujući daljnji razvoj situacije.
Na kraju, Dodikove prijetnje i optužbe na račun pravosudnih i političkih institucija nisu samo izazvale podjele u samoj Bosni i Hercegovini, nego su i u međunarodnoj zajednici stvorile osjećaj nesigurnosti. Ove izjave pokreću važna pitanja o pravnoj neovisnosti, nacionalnoj sigurnosti, i političkoj autonomiji. Bez obzira na to kako će se pravni postupak razvijati, jasno je da političke tenzije u BiH neće biti brzo riješene, a Dodikova politizacija sudskih odluka može dugoročno oblikovati politički pejzaž regije.
Dodikove posljednje izjave također pokreću važnu raspravu o međunarodnim odnosima i ulozi vanjskih faktora u političkim procesima unutar BiH. Iako je jasno da njegova retorika ima duboke korijene u nacionalističkim težnjama i želji za očuvanjem autonomije Republike Srpske, ona također odražava i širi politički kontekst, gdje su međunarodni akteri poput EU i Sjedinjenih Američkih Država u stalnom nadzoru nad stabilnošću Balkana. Pitanje koje se sada postavlja je kako će međunarodna zajednica reagirati na daljnje političke korake Milorada Dodika, koji se čini odlučan u namjeri da skrene BiH s puta euroatlantskih integracija, i kako će se razvijati unutrašnja politička dinamika unutar same Republike Srpske. Ovaj trenutak predstavlja ključni test za sposobnost institucija BiH da očuvaju pravnu državu i političku stabilnost u zemlji, unatoč sve snažnijem protivljenju određenih političkih krugova.
