Na predstojećoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja će se održati sutra, trebalo bi se razmatrati pitanje prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH. Inicijativa, koju je podnijela delegatkinja Marina Pendeš iz HDZ BiH, poziva na hitno razmatranje izmjena zakona, dok je Šefik Džaferović iz SDA, komentirajući ovaj prijedlog, istaknuo ozbiljne pravne i političke implikacije koje ove izmjene mogu imati. Džaferović tvrdi da je riječ o antiustavnom prijedlogu jer se ne uzimaju u obzir prethodne odluke Evropskog suda za ljudska prava i Evropske konvencije, čime se nastavlja diskriminacija, umjesto da se ukloni. Prema njegovim riječima, prijedlog izmjena Izbornog zakona ne rješava problem već postojeće diskriminacije, već je širi i produbljuje postojeće podjele među konstitutivnim narodima i onima koji ne pripadaju nijednom od njih. Ovaj prijedlog, kako kaže Džaferović, također bi mogao imati dugoročne političke posljedice koje bi bile štetne za unutrašnju koheziju BiH.
Džaferović je također komentirao trenutnu situaciju u vezi sa izbornim procesima u BiH, naglašavajući važnost uvođenja novih tehnologija. Na sjednici Ustavnopravne komisije Doma naroda, usvojen je drugi periodični izvještaj o implementaciji novih tehnologija u izborni proces, uključujući Studiju izvodljivosti koja se odnosi na specifične tehnologije koje bi mogle unaprijediti tačnost i brzinu prebrojavanja glasova. Džaferović je istakao da je ovaj projekt već dao pozitivne rezultate, te da je neophodno nastaviti sa njegovom primjenom u cijeloj zemlji. Prema njegovim riječima, uvođenje novih tehnologija u izborne procese predstavljalo bi važan korak naprijed u osiguravanju transparentnosti i bržeg objavljivanja rezultata, što bi, s druge strane, povećalo povjerenje građana u izborne procese. Međutim, prema izvještaju Centralne izborne komisije BiH, za nastavak projekta potrebno je osigurati 112 miliona KM, što predstavlja veliki financijski izazov za BiH. Džaferović smatra da Bosna i Hercegovina mora pronaći sredstva za ove projekte kako bi se osigurala tačnost i brzina izbora, jer bi to zaštitilo kredibilitet izbornog procesa, koji je ključan za stabilnost države.
U međuvremenu, Džaferović je govorio i o mogućnosti formiranja nove parlamentarne većine u BiH, što bi moglo dovesti do izbacivanja SNSD-a iz vlasti. Prema njegovim riječima, odnosi između SNSD-a i HDZ-a BiH postaju sve jasniji, a sve što se događa u parlamentu i Vijeću ministara BiH ima za cilj očuvanje koalicije koja uključuje ove dvije stranke. Džaferović vjeruje da su izmjene Izbornog zakona BiH u stvari pokušaj da se pomogne SNSD-u, kako bi se osigurala politička pozicija njegove stranke u narednim godinama. Osim toga, on smatra da SNSD i HDZ BiH sinhronizirano djeluju u Domu naroda, gdje koriste Kolegij kako bi osigurali svoje političke interese. Džaferović je istakao da se, kako bi ostvarili ovu namjeru, krši Poslovnik Doma naroda, jer su dnevni redovi sastavljeni na način koji nije u skladu sa zakonskim propisima. Na taj način, kako je rekao, SNSD bi mogao napustiti sjednicu kad dođe do smjena njihovih kadrova, što je, prema njegovom mišljenju, potpuni izostanak poštovanja Poslovnika.
Kritike Džaferovića nisu se zaustavile samo na izmjenama Izbornog zakona BiH i navodnim manipulacijama u parlamentu, već je ukazao na ozbiljan problem vezan za kršenje Poslovnika Doma naroda. On je naglasio da su tačke dnevnog reda postavljene na način koji nije u skladu s pravilima, jer je prvo na dnevni red stavljena tačka o finansiranju institucija, a potom izmjene Izbornog zakona, dok su tačke vezane za smjenu Nikole Špirića i ministara iz SNSD-a stavljene na kraju sjednice. Džaferović smatra da je ovakav raspored tačaka dnevnog reda namjerno postavljen kako bi se omogućilo da SNSD napusti sjednicu, što bi im omogućilo da izbjegnu odgovornost za smjene i očuvanje svojih pozicija. U tom kontekstu, Džaferović je naglasio da SDA neće odustati od zaštite Poslovnika, te da će nastaviti insistirati na pravilnom redoslijedu i poštovanju zakona. Svi ovi procesi ukazuju na duboku političku krizu koja prijeti destabilizirati političku situaciju u BiH i dodatno otežati već postojeće izazove u zemlji.
Ovaj politički sukob oko izmjena Izbornog zakona i unutrašnjih odnosa u BiH jasno pokazuje da se političke stranke, uprkos pozivima na reformu i unapređenje političkog sistema, zapravo bore za vlastite pozicije i interese, a ne za opće dobro građana.
