Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izrazio je šok i nezadovoljstvo nakon što je analizirao predloženi budžet BiH za 2025. godinu. U svom komentaru, Đonlagić je ukazao na nekoliko ključnih nedostataka i propusta u usvojenom nacrtu budžeta, koji je, prema njegovim riječima, zanemario važne aspekte vezane za evropski put Bosne i Hercegovine i tehnološki napredak. Kao jedan od najistaknutijih problema, Đonlagić je istakao da budžet ne sadrži sredstva za nabavku savremenih tehnologija koje bi osigurale integritet izbornog procesa za predstojeće izbore 2026. godine. Ovaj propust, prema njegovim riječima, predstavlja ozbiljan problem jer bi mogao ugroziti transparentnost i efikasnost izbornog procesa, što je ključno za demokratski razvoj zemlje.
U svom obraćanju na društvenim mrežama, Đonlagić je ukazao da evropski put BiH, koji je ključan za budućnost zemlje, također nije prepoznat kao prioritet u predloženom budžetu. Nije predviđena ni potrebna sredstva za angažiranje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine sa EU, kao ni za Koordinatora za IPA fondove, što su ključni faktori za napredak u procesu evropskih integracija. Ove nesređene stavke u budžetu, smatra Đonlagić, pokazuju da vlasti ne ulažu dovoljno napora u modernizaciju i međunarodnu saradnju, što bi moglo negativno uticati na buduće odnose s Evropskom unijom.
Međutim, najskandalozniji dio predloženog budžeta, prema Đonlagiću, odnosi se na transfer novca od dobiti Centralne banke BiH (CBBiH) prema entitetima Republike Srpske (RS) i Federaciji BiH. Prema zakonima koji regulišu rad Centralne banke, CBBiH svake godine uplaćuje 60 posto svoje čiste neto dobiti u budžet institucija BiH. Ovaj novac trebao bi biti usmjeren na jačanje institucionalnog kapaciteta države, a ne na finansiranje entiteta. Đonlagić je jasno istakao da takav transfer novca nije u skladu s pravilima i zakonima koji bi trebali osigurati da se sredstva koriste za razvoj državnih institucija i stabilizaciju državnog sistema. Prema njegovim tvrdnjama, ovaj prijedlog predstavlja ozbiljan zloupotrijebu i neodgovorno upravljanje javnim novcem.
Đonlagić je također upozorio na to da je, u kontekstu predloženog budžeta, zanemaren i izborni proces, koji bi mogao doći u pitanje zbog nedostatka investicija u tehnologiju i infrastrukturu. U njegovim riječima, ova situacija pokazuje neozbiljnost i neodgovornost političkih lidera, koji nisu osigurali sredstva za modernizaciju sistema, iako je BiH pred izborima 2026. godine. Dodao je da bi ova nebriga mogla značiti ozbiljne posljedice po izborni integritet zemlje, što bi moglo ugroziti demokratske principe i legitimitet vlasti.
Na kraju, Đonlagić je zaključio da je trenutna situacija u BiH, kada je riječ o budžetu za 2025. godinu, pravi pokazatelj nebrige i neodgovornosti vlasti prema ključnim pitanjima kao što su evropske integracije, tehnološki razvoj i jačanje državnih institucija. S obzirom na to, Đonlagić je pozvao građane na probuđenje i aktivizam, kako bi se osigurao bolji budući razvoj BiH i kako bi političari shvatili ozbiljnost situacije i preuzeli odgovornost za budućnost zemlje.
Ovaj slučaj također izaziva javnu debatu o tome kako se sredstva raspoređuju i ko zaista ima koristi od državnih fondova, dok ostali ključni sektori i reforme ostaju zapostavljeni. Pitanje uloge Centralne banke i njenog doprinosa državnim institucijama također dolazi u fokus, jer postoji zabrinutost da se sredstva koja bi trebala biti iskorištena za jačanje državnih kapaciteta, koriste za finansiranje interesa entiteta.
Na kraju, situacija koju je opisao Dženan Đonlagić predstavlja ozbiljan indikator trenutnog stanja u BiH, gdje se čini da političke elite, umjesto da rade na unifikaciji i jačanju državnih institucija, nastavljaju s pobjedničkim pristupom u kojem je na prvom mjestu interes određenih entiteta, a ne države u cjelini. Ovaj način upravljanja državnim sredstvima i neprihvatanje ključnih reformi, poput modernizacije izbornog sistema ili integracije u EU, ne samo da može ugroziti demokratske procese nego i podriju povjerenje građana u institucije. Također, ovakvo stanje može dovesti do daljnje političke nestabilnosti i smanjiti mogućnost razvoja na svim nivoima. Ukoliko ne dođe do značajnih promjena u upravljanju javnim financijama, BiH bi mogla postati zarobljena u političkim igrama, a šansa za ozbiljan napredak na euroatlantskom putu bi mogla biti ozbiljno ugrožena.
