Princeton je jedan od najprestižnijih univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama, a u toj visokoškolskoj ustanovi studentske dane će provesti i Edin Hasanović iz Tuzle. Ovaj 19-godišnjak je jedan od rijetkih iz BiH koji je dobio priliku za školovanje na spomenutom univerzitetu, uz godišnju stipendiju od 85 hiljada dolara.
Edin Hasanović iz Tuzle nedavno je završio Srednju elektrotehničku školu, a u bh. javnosti je postao prepoznatljiv po činjenici da svoje školovanje nastavlja na prestižnom američkom Princeton univerzitetu.
Na ovaj univerzitet je primljen na osnovu svojih dosadašnjih postignuća, a njegov uspjeh je još veći uzme li se u obzir informacija da je od blizu 40 hiljada aplikanata, on u top pet posto upisanih studenata.
Također, njegovo četverogodišnje dodiplomsko školovanje će biti besplatno jer je ostvario i pravo na stipendiju koja godišnje iznosi za bh. standarde nevjerovatnih 85 hiljada dolara.
“Početkom mog srednjoškolskog obrazovanja stvorila se želja za studiranjem na nekom inozemnom univerzitetu, a nakon mnogo istraživanja, jer je u BiH teško pronaći informacije za upis na američke fakultete, uvidio sam kakve sve mogućnosti nude, posebno u kontekstu računarskih nauka. Posebno mi se svidio izbor predmeta koji je usko povezan sa mojim interesovanjima te sam odlučio napraviti spisak od dvadesetak fakulteta”, kaže Hasanović u razgovoru za Klix.ba.
Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba
Shodno bh. standardima, ovom mladiću je pored kvaliteta obrazovanja bilo važno i to da dobije stipendiju za nastavak školovanja.
Najbolje uslove mu je pružao Princeton univerzitet, koji je poznat po tome da studentima omogućava i jedan od najboljih programa u oblasti računarskih nauka u svijetu.
Testove položio “iz prve”
No, da biste mogli ostvariti pravo za apliciranje na ovaj univerzitet, odnosno upis nekog od fakulteta, potrebno je da prvenstveno položite dvije vrste prilično teških testova, a rijetkost je da aplikant to uspije iz prvoga puta. Međutim, našem sagovorniku je to pošlo za rukom te je u okviru prvog testiranja uspješno završio sve zadatke.
“Najveća prepreka za bh. učenike su upravo ti testovi koji su skupi, a uz to se za njih trebate početi pripremati najkasnije na kraju trećeg razreda srednje škole. U ljetnom periodu između trećeg i četvrtog razreda sam uspješno odradio testove, odnosno test engleskog za strane studente (TOEFL) koji košta 230 dolara i Scholastic Aptitude Test (SAT) koji se sastoji od matematike i engleskog jezika čija je cijena 100 dolara po pokušaju”, ističe Hasanović.
Nakon uspješno završenog testiranja, ovaj 19-godišnjak je morao osigurati i tri pisma preporuke od različitih profesora iz srednje škole, a veliku otežavajuću okolnost mu je predstavljalo pribavljanje dokumenata koji zapravo ne postoje u BiH te se u tom kontekstu pronalazio ekvivalent.
“U apliciranju imate osjećaj kao da je sve protiv vas, ali na kraju sam u svemu uspio i veoma sam ponosan na to. Moja očekivanja su velika, vjerujem da će biti veoma teško, ali potrudit ću se da sve savladam čim prije jer na kraju znam da tamo idem kako bih se usavršavao i naučio nešto novo. Upravo na tome će mi biti glavni fokus u budućnosti”, nastavlja Hasanović.
Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba
Kao što smo kazali, Hasanović je završio Srednju elektrotehničku školu, stekavši zvanje tehničara računarstva koji mu otvara vrata za dalje usavršavanje u smjeru programiranja i softverskog inžinjerstva.
Tokom četverogodišnje naobrazbe kontinuirano je imao odličan prosjek (5.0), a dobre rezultate je postizao i na takmičenjima iz oblasti matematike, programiranja i engleskog jezika.
“Najviše sam išao na takmičenje iz programiranja, posebno u trećem i četvrtom razredu, a učestvovao sam i na hackathonima te sam imao priliku praviti razne aplikacije, ali i rješavati određene društvene probleme. Uvijek volim izdvojiti aplikaciju za poboljšanje mentalnog zdravlja i povezivanje ljudi sličnih emocija, za koju se potreba ukazala nakon pandemije koronavirusa”, nadovezuje se mladi Tuzlak.
Ističe da mladi u našim školama, ali i na fakultetima imaju prilike steći dobar obrazovni temelj, dok u kontekstu slobode izbora predmeta, američki sistem je znatno fleksibilniji.
“Naprimjer, ja sada, iako studiram računarske nauke, mogu izabrati neki predmet za izučavanje koji me zanima, poput historije. On će mi se na kraju priznavati prilikom stjecanja diplome, kao i bilo koji drugi predmet. Na našim fakultetima predmeti su uglavnom određeni i prije nego ga upišemo. Oni se često godinama ne mijenjaju, dok na Princetonu evoluiraju, a profesori imaju šansu da fomiraju i svoj predmet na osnovu potreba industrije”, kaže Hasanović.
Želi doprinijeti razvoju vještačke inteligencije
Pored Princetona, Hasanović je primljen i na univerzitet DePauw te koledže Lafayette i Colby, koji također predstavljaju prestižne visokoškolske ustanove u SAD-u.
I na njima je također dobio stipedije, ali ipak prvi izbor ostaje Princeton koji studentima daje slobodu kombiniranja predmeta koje će izučavati te će Hasanović kroz naredne četiri godine spojiti primarne računarske nauke i finansije kao sporedni segment.
“Glavno interesovanje u struci mi je vještačka inteligencija, koja je trenutno posebno aktuelna. Mislim da ona ima veliki potencijal za čitavu dobrobit društva jer smo već vidjeli šta se njome može postići sa dodatnim razvijanjem. Cilj mi je da budem dio svega toga, odnosno da učestvujem u razvoju nove tehnologije”, nastavlja sagovornik portala Klix.ba.
Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba
U SAD odlazi 20. augusta, a predavanja mu počinju 4. septembra. Već sada dugoročno razmišlja te sebe nakon okončanja obrazovanja, stjecanja diplome te odrađivanja prakse ponovo vidi u Bosni i Hercegovini kojoj želi nesebično pomoći.
“Stečena diploma će donijeti mnogo dobra, ne samo meni, već i BiH, kada joj se u budućnosti vratim. Ovamo želim donijeti sve vještine koje sam usvojio na takvom velikom i prestižnom univerzitetu. Nadam se da ću na takav način moći pomoći svojoj državi jer je moja želja da se ovamo vratim”, kaže Hasanović.
Svojim postignućem ovaj mladi Tuzlak želi ohrabriti i druge učenike u kontekstu apliciranja na inozemne univerzitete. Kako kaže, naše genercije se odgajaju na način da im se usađuju krilatice po kojima je nemoguće da naši učenici budu primljeni na neki od svjetskih univerziteta, koji im ostaju kao nedosanjani san. Međutim, on je dokaz suprotnog.
“Nadam se da sam sada barem nekoga ohrabrio za apliciranje na onaj univerzitet čiji dio kao student želi biti. To ne mora biti u Americi, može i u Evropi, ali je bitno da je prilagođeno modelu učenja svakog pojedinca. Važno je u životu biti hrabar u svakom mogućem smislu, odvažiti se, probati, aplicirati ili učiniti nešto drugo kako bismo dobili ono što želimo. Ako i ne uspijemo uvijek postoje neke druge opcije koje su možda čak i podjednako dobre”, inspirativne su riječi kojima je Hasanović zaključio razgovor za Klix.ba.
