Nedavno usvajanje Zakona o graničnoj kontroli u institucijama Bosne i Hercegovine izazvalo je značajnu reakciju javnosti, koja se oglasila zbog nekoliko kontroverznih aspekata ove odluke. Među glavnim kritikama koje dolaze iz opozicije, jedno od ključnih pitanja je u vezi sa poredkom zastava pri ulasku u zemlju. Naime, prema novom zakonu, prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu, prva zastava koju putnici vide jeste ona bh. entiteta Republike Srpske, dok je državna zastava BiH postavljena tek nakon nje.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Edin Ramić, javno je prokomentirao ovu situaciju putem svog Facebook profila, potvrdivši da je upravo ovakva postavka zastava na graničnom prelazu u Gradišci. Prema njegovim riječima, sve je u skladu sa zakonom, a zastava entiteta RS se nalazi na udaljenosti od 50 metara od granične crte. On je također dodao da su svi oni koji razumiju kontekst ove situacije mogli primijetiti poredak zastava, čime je izazvao dodatne rasprave o simbolici i političkoj poruci koju ovakvo postavljanje može nositi.
Ova situacija postavila je niz pitanja u vezi s načinom na koji BiH upravlja pitanjima granične kontrole i simbolike na granici, što je osjetljivo pitanje s obzirom na specifičnu političku strukturu zemlje. Granični prijelaz Gradiška, koji je nekada bio poznat kao Bosanska Gradiška, sada je na neki način postao simbol političkih razlika unutar države. Postavljanje zastave RS-a prije državne također otvara teme o identitetima unutar BiH i kako se oni odražavaju kroz simboliku na javnim prostorima poput ove granice.
S obzirom na zakonske promjene koje su omogućile ovo postavljanje, kritičari smatraju da ovakvo ponašanje može dodatno produbiti podjele unutar BiH, gdje se često spominje “dve BiH”, odnosno različiti entitetski identiteti koji nisu uvijek usklađeni sa jedinstvenim nacionalnim interesima. S obzirom na to, takve situacije mogu izazvati osjećaj degradacije i marginalizacije jedinstvenog identiteta države, što opozicija jasno ističe u svojim kritikama.
Ramićev komentar i slika koju je podijelio na društvenim mrežama izazvali su različite reakcije. Na jednoj strani, postavlja se pitanje koliko je važno imati u vidu sve aspekte simbola države, dok s druge strane, mnogi smatraju da BiH treba razvijati jedinstveni pristup, bez podjele na entitetske ili političke simboličke razlike. Zastava RS-a na početku prijelaza može biti doživljena kao politički čin, i to ne samo od strane političara, već i od samih građana koji svakodnevno prolaze kroz ovaj prijelaz.
Ovakav potez također ima značajnu simboličku dimenziju, jer granični prijelazi nisu samo fizičke tačke ulaska ili izlaska iz zemlje; oni su, također, i mjesta gdje se oblikuju slike i razumijevanje o tome što znači biti dio ove zemlje. Zastava je, u ovom kontekstu, puno više od običnog simboličkog prikaza – ona je nositelj identiteta i političkih stavova, a način na koji je postavljena na graničnim prijelazima može odražavati odnos prema suverenitetu i integritetu BiH.
Zaključno, situacija koja je nastala u Gradišci vezana uz postavku zastava ukazuje na duboke političke razlike unutar BiH, koje se povremeno manifestiraju u simboličkim gestama i zakonskim odlukama. Iako je sve prema zakonu, postavlja se pitanje koliko ovakvi simboli mogu doprinositi dijalogovanju i jedinstvu među različitim zajednicama unutar BiH. Ovaj slučaj svakako neće biti posljednji u vezi s pitanjima identiteta i granica, ali će zasigurno ostaviti trajan trag u političkoj i društvenoj debati o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Na kraju, važno je naglasiti da će situacija poput ove u Gradišci vjerojatno nastaviti izazivati rasprave, jer simbolika i identitet igraju ključnu ulogu u političkom životu BiH. Dok jedni smatraju da ovakvo postavljanje zastava ne znači ništa više od tehničke i zakonske procedure, drugi će ga doživjeti kao politički signal koji može dodatno osnažiti podjele. Bez obzira na to, BiH ostaje složena zemlja s različitim etničkim, političkim i kulturnim identitetima, a svaki korak u oblikovanju nacionalnih simbola i zakona mora biti pažljivo promišljen kako bi se izbjegla daljnja polarizacija. Dialog i kompromis između svih strana ključni su za održavanje stabilnosti i izgradnju zajedničke budućnosti.
