Posljednjih dana pažnja javnosti u Bosni i Hercegovini i šire bila je usmjerena na planirano putovanje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u Moskvu. Ovaj posjet bio je najavljen kao susret na najvišem nivou, tokom kojeg bi se Dodik sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Međutim, cijeli plan iznenada je propao, a razlozi za otkazivanje posjete dolaze direktno iz vrha ruske diplomatije.
Prije nekoliko dana, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, javno je spomenuo Dodikovu namjeru da otputuje u Moskvu. Tom prilikom, uz pomalo ironičnu notu, Schmidt je Dodiku poželio “sretan put”, sugerirajući da je jedna članica Evropske unije zainteresovana da ga prati, vjerovatno misleći na Mađarsku, zemlju koja redovno pokazuje podršku Dodikovoj politici.
Plan putovanja bio je sljedeći:
- Dodik je trebao krenuti na put u utorak, 18. marta.
- Susret sa Putinom planiran je za srijedu.
- Pripreme su trajale danima, a očekivalo se da će sastanak dodatno učvrstiti političke i energetske veze između Banja Luke i Moskve.
Međutim, svi planovi su se neočekivano urušili. Prema informacijama bliskim šefu Predstavništva RS u Moskvi, Dušanu Peroviću, ključni trenutak dogodio se jučer popodne. Oko 15 sati, Perović je primio poziv od ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova. Iako je na prvi mah bio počašćen direktnim kontaktom sa tako visokim zvaničnikom, sadržaj razgovora bio je sve osim prijatan.
Lavrov je, bez suvišnih uvoda, poručio Peroviću:
„Gospodine Peroviću, javljam vam da se posjeta predsjednika Milorada Dodika odlaže. Predsjednik Vladimir Putin ga ne može primiti.“
Ova rečenica kratko, ali jasno, stavila je tačku na višednevne pripreme za put. Perović je, prema izvorima, pokušao izvući bilo kakvu alternativu, pa je pitao postoji li mogućnost da se Dodik i Putin bar čuju telefonski. Međutim, odgovor koji je dobio bio je jasan i konačan – „Nažalost, ne postoji. Predsjednik Putin ima mnogo obaveza i ne može.“
Za Dodika, to nije bila jedina neprijatnost tog dana. Ranije je otkazana i njegova planirana posjeta Beogradu, gdje je trebao imati sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Iako nije uspio otputovati, telefonski razgovor između njih dvojice ipak je održan.
Nakon propalog plana putovanja u Rusiju, Dodik nije ostao bez angažmana. Danas će boraviti u Trebinju, gdje se održava energetski samit. Iako daleko od Moskve, samit u Trebinju je važan događaj za RS, posebno s obzirom na energetsku situaciju u regiji.
Zaključno, cijela situacija oko otkazivanja Dodikovog puta baca svjetlo na nekoliko ključnih aspekata:
- Geopolitička nestabilnost – Otkazivanje sastanka sa Putinom i Vučićem ukazuje na određene promjene ili zastoje u diplomatskim relacijama.
- Zavisnost RS od vanjskih faktora – Jasno je da RS značajno polaže na podršku Rusije, ali ovaj potez iz Moskve pokazuje da takva podrška nije neupitna.
- Naglašena uloga evropskih i međunarodnih aktera – Spominjanje evropske članice koja bi pratila Dodika, kao i reakcije Christiana Schmidta, pokazuju koliko je međunarodna zajednica pažljivo fokusirana na svaki korak Dodika i njegovih političkih planova.
Ovaj razvoj događaja mogao bi imati dalekosežne posljedice na unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini, kao i na vanjskopolitičke odnose Republike Srpske. Ostaje da se vidi hoće li doći do novog termina susreta sa ruskim predsjednikom, ili će se fokus političkih aktivnosti preusmjeriti na druge aktere i destinacije. Jedno je sigurno – otkazivanje ovog sastanka predstavlja ozbiljan signal u trenutnoj političkoj dinamici.
Sve što se dogodilo u posljednja dva dana jasno odražava jednu bitnu činjenicu – politika Milorada Dodika, iako često oslonjena na retoriku suverenosti i samostalnog odlučivanja, u velikoj mjeri zavisi od odnosa sa ključnim međunarodnim akterima, naročito Rusijom i Srbijom. Otkazivanje susreta sa Vladimirom Putinom, kao i prethodno odloženi sastanak sa Aleksandrom Vučićem, moglo bi biti pokazatelj da trenutna globalna politička klima, ali i regionalni interesi, traže opreznije manevre i redefiniranje političkih prioriteta. Ujedno, ova situacija ostavlja Dodika na domaćem terenu, gdje se suočava s pritiscima međunarodne zajednice, izazovima unutar Bosne i Hercegovine, te sve prisutnijim ekonomskim i energetskim pitanjima koja zahtijevaju konkretne odgovore. Iako nastoji demonstrirati stabilnost kroz prisustvo na događajima poput energetskog samita u Trebinju, ostaje neizvjesno koliko će ovakvi lokalni potezi uspjeti amortizirati gubitak prestiža koji donosi propušteni susret sa ruskim predsjednikom. Time se dodatno naglašava činjenica da politički utjecaj Republike Srpske, uprkos snažnoj retorici, u mnogome zavisi od spremnosti vanjskih partnera da joj otvore svoja vrata. U narednim sedmicama biće zanimljivo pratiti da li će doći do novih pokušaja uspostavljanja ovih ključnih susreta ili će fokus biti pomjeren na druge aktere i strateške pravce.
