Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas na otvorenju džamije u britanskom Cambridgeu kako musliman ne može biti terorista, te kako je neprihvatljiv termin “islamski terorizam”.
Erdogan je prisustvovao ceremoniji otvorenja Centralne džamije u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, čija je specifičnost u tome što je jedna od rijetkih eko-džamija u svijetu.
U obraćanju na ceremoniji Erdogan je govorio o sve prisutnijem problemu islamofobije u svijetu.
– Mislim da će ovo mjesto molitve biti najbolji odgovor na rastući antiislamizam. U zemljama koje su kolijevka demokracije već dugi niz godina rasizam, diskriminacija i neprijateljstvo prema islamu šire se poput otrovnog bršljana – rekao je Erdogan.
Podvukao je kako je neprihvatljivo stavljati u istu ravan islam s terorizmom.
– Ne možete poistovjetiti islam s terorizmom. To što je jedan terorista nikao među muslimanima, ne daje vam pravo da kaljate islam – rekao je Erdogan.
Podsjetio je kako su snage sigurnosti Republike Turske u sirijskom Al-Babu neutralizirale više od 3.000 pripadnika terorističke organizcije ISIL, poručivši kako ISIL nema veze s islamom.
– Oni (ISIL) nisu od nas. Odbacujemo svako pravljenje podjela na dobre i loše teroriste. Musliman ne može biti terorista, niti iz islama može izaći terorista. Ne prihvatamo često korištenu etiketu ‘islamski terorizam’. Svi teroristi koji su nam nanijeli toliko boli, bilo da se radi o ISIL-u, FETO-u, PKK/YPG, pa i neo-nacistima, svi pripadaju istom mentalitetu. Kako god da se zvali i kojoj god ideologiji pripadali, to su vampiri željni krvi – poručio je Erdogan.
Proces izgradnje prve eko-džamije u Evropi počeo je 2008. godine. Muslimani u tom gradu, svjesni da četiri mesdžida koja su postojala ne mogu primiti sve vjernike, odlučili su pomoć zatražiti od Timothyja Wintera, profesora islamskih studija Cambridge Univerziteta.
Na taj način je pokrenut projekt na čelu s Winterom, koji je nakon prelaska na islam uzeo ime Abdal Hakim Murad.
Više od deset hiljada ljudi i institutcija pružilo je podršku projektu, a značajna pomoć je došla od turskih institucija i Nacionalnog fonda Katara.
U projekt se uključio i Yusuf Islam, koje je također prisustvovao ceremoniji, a džamija je izgrađena na način da se u obzir uzela i zaštita okolišta, što je vidljivo na izgledu dvorišta, ulaza u džamiju, abdesthane, prostora za klanjanje i gasulhane.
Izvor: Anadolija
