U posljednjem susretu koji se odigrao na marginama Četvrtog Antalijskog diplomatskog foruma, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan razgovarao je s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom su se susretu našli Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić, a Erdogan je tom prilikom ponovo naglasio značaj koji Turska pridaje stabilnosti Balkana i očuvanju suvereniteta BiH. Ovaj sastanak nije bio samo diplomatski kurtoazan, već nosi težinu poruka koje potencijalno mogu izazvati reakcije, naročito kod političkih aktera iz entiteta Republika Srpska.
Tokom razgovora, Erdogan je iznio nekoliko ključnih stavova:
-
Zaštita teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine mora ostati prioritet svih međunarodnih i domaćih aktera.
-
Turska ne prihvata mogućnost da se bolna prošlost BiH ponovi, niti dozvoljava da se ignorišu vrijednosti mira, saradnje i institucionalnog dijaloga.
-
Istaknuto je da politička kriza u BiH mora biti riješena bez daljeg produbljivanja napetosti, kroz uključenost svih političkih i etničkih aktera.
U duhu saradnje, Erdogan je jasno poručio da će Turska nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini, ne samo deklarativno, već kroz konkretne diplomatske i strateške korake. Ovaj sastanak, održan u okviru značajnog međunarodnog foruma, dodatno je ojačao tursku poziciju kao jednog od ključnih posmatrača i podržavatelja mira u regionu Zapadnog Balkana.
Na sastanku se, između ostalog, govorilo i o:
-
Bilateralnim odnosima Turske i Bosne i Hercegovine.
-
Regionalnim pitanjima, uključujući sigurnosnu i političku stabilnost.
-
Globalnim izazovima, poput geopolitičkih previranja i njihovog odjeka na jugoistočnu Evropu.
Posebno je važna bila poruka o neophodnosti postizanja širokog političkog dogovora u Bosni i Hercegovini. Erdogan je ukazao da bi svi politički lideri trebali djelovati u duhu kompromisa, a ne produbljivati podjele koje su već dovoljno opterećujuće za državu koja još uvijek nosi ožiljke nedavne prošlosti.
S druge strane, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, inače članica SNSD-a, prokomentirala je sastanak putem društvenih mreža. Ona je istaknula da su domaće institucije ključno mjesto za rješavanje političkih problema, a da dijalog izabranih predstavnika naroda mora biti osnov za rješavanje aktuelne ustavne i političke krize. Ovakva izjava može se tumačiti kao pokušaj da se skrene pažnja na unutrašnju odgovornost, bez oslanjanja isključivo na međunarodne posrednike.
Zanimljivo je primijetiti da se ovakav susret odvija u trenutku kada je Milorad Dodik, lider SNSD-a, suočen s pravnim izazovima i optužbama za narušavanje ustavnog poretka BiH. Iako nije prisustvovao sastanku, njegova politička sjena svakako je bila prisutna, budući da bi Erdoganove izjave o teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH mogle biti shvaćene kao suptilna poruka upravo Dodikovom bloku.
Kroz ovaj sastanak, Turska se još jednom pozicionirala kao snažan zagovornik stabilnosti u regionu. Erdoganovo jasno isticanje potrebe za očuvanjem ustavnog poretka i međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine odaslalo je signal da će svaki pokušaj destabilizacije naići na oštru reakciju ne samo evropskih sila već i Turske.
Erdogan nije zaboravio podsjetiti ni na to da je iskustvo rata koje je Bosna i Hercegovina preživjela opomena cijelom čovječanstvu – opomena da se nikada više ne smiju dozvoliti takvi sukobi i stradanja. On je izrazio nadu da će aktuelna kriza biti prevaziđena bez ozbiljnijih posljedica i da će svi politički akteri shvatiti važnost dogovora, a ne sukoba.
U zaključku, ovaj susret u Antaliji bio je više od protokolarnog okupljanja – on je poslužio kao jasna politička platforma s koje Turska šalje poruku da podržava suverenu, funkcionalnu i multietničku Bosnu i Hercegovinu. Bez obzira na unutrašnje razlike, poruka je jasna: budućnost BiH mora se graditi kroz dijalog i međusobno poštovanje, a ne putem podjela i jednostranih poteza. Ako poruke sa ovog sastanka budu prihvaćene kao temelj političkog djelovanja, tada postoji realna šansa da se BiH izvuče iz spirale političke blokade i krene ka istinskoj stabilnosti i razvoju.
Ostaje da se vidi hoće li politički lideri u Bosni i Hercegovini istinski uvažiti poruke koje dolaze iz Turske. U vremenu kada je mir sve dragocjeniji, a retorika sve zapaljivija, odgovornost leži na svima – da umjesto podjela biraju saradnju, a umjesto sukoba – stabilnost i zajedničku budućnost.
