Politička situacija u Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica privlači veliku pažnju međunarodne zajednice, a posebno Turske, koja kroz svoje diplomatske kanale otvoreno izražava zabrinutost. Jedan od ključnih aktera na tom polju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je nedavno obavio telefonski razgovor sa Bakirom Izetbegovićem, liderom Stranke demokratske akcije (SDA). Ovaj razgovor bio je prilika da Turska još jednom jasno podvuče svoj stav kada je riječ o podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, te da pošalje jasne poruke o neprihvatljivosti bilo kakvih pokušaja destabilizacije zemlje.
Erdogan je tokom razgovora sa Izetbegovićem istakao da Turska pomno prati sva dešavanja u BiH, posebno naglašavajući rastuće političke tenzije koje, kako je rekao, moraju biti riješene unutar postojećeg ustavnog poretka i kroz poštovanje vladavine prava. Posebno je naglasio da trenutna kriza nije sukob na etničkoj osnovi među konstitutivnim narodima, već da se radi o političkom problemu, čije rješavanje zahtijeva odgovornost svih političkih faktora unutar zemlje.
Jedna od važnijih informacija koje je Erdogan iznio jeste da je Turska već izdala određena upozorenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je posljednjih mjeseci postao centralna figura u potezima koje međunarodna zajednica ocjenjuje kao secesionističke. Dodikove aktivnosti, koje uključuju donošenje zakona kojim se zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji RS, planove za novi entitetski ustav te uspostavljanje vlastite granične policije, izazvale su ozbiljnu zabrinutost ne samo unutar BiH, već i među međunarodnim saveznicima zemlje.
Erdogan je apelovao na sve aktere koji podržavaju cjelovitost Bosne i Hercegovine da očuvaju jedinstvo, te pozvao međunarodnu zajednicu da zauzme čvrst stav protiv separatističkih poteza. Prema njegovim riječima, očuvanje stabilnosti i teritorijalnog integriteta BiH ključno je za mir ne samo unutar zemlje, već i za širu regionalnu sigurnost.
U ovom kontekstu, Erdoganova diplomatska aktivnost ne zaustavlja se samo na razgovorima s političarima iz BiH. Planiran je susret turskog predsjednika i sa Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva BiH, a ranije je održan i sastanak sa članom Predsjedništva Denisom Bećirovićem. Ovi susreti ukazuju na kontinuirani interes Turske da aktivno doprinese stabilnosti BiH kroz direktnu komunikaciju s njenim liderima.
Kada se sagledaju Erdoganove poruke, jasno je da Turska zauzima poziciju snažnog saveznika Bosne i Hercegovine. Njegova izjava da su separatistički pristupi neprihvatljivi odražava jasan stav protiv svakog pokušaja urušavanja postojećeg državnog uređenja.
Pored toga, Erdoganove riječi ukazuju na tri ključne poruke:
- Podrška teritorijalnom integritetu BiH: Turska stoji uz suverenitet i jedinstvo zemlje.
- Odbacivanje separatističkih poteza: Sve aktivnosti koje narušavaju pravni okvir BiH nailaze na oštru osudu.
- Poziv međunarodnoj zajednici: Potrebno je jedinstveno i odlučno djelovanje kako bi se očuvala stabilnost države.
Zaključno, Erdoganovo uključivanje u bosanskohercegovačka dešavanja potvrđuje da aktuelna kriza prevazilazi unutrašnji karakter i prerasta u širi međunarodni problem. Njegova poruka o nužnosti dijaloga, očuvanja ustavnog poretka i sprječavanja daljih destabilizacija ima za cilj da ohrabri političke faktore u BiH da iznađu rješenja kroz pravne i institucionalne mehanizme. Koliko će ova poruka imati efekta zavisi od spremnosti domaćih aktera da prihvate podršku međunarodnih partnera, te da izbjegnu dalju eskalaciju koja bi mogla imati dugoročne posljedice za cijelu regiju.
Ostaje da se vidi hoće li poruke i angažman Turske doprinijeti smirivanju situacije ili će Dodikovi planirani potezi dodatno zaoštriti političku krizu koja već uzima maha. Međutim, jasno je da bez dijaloga i poštovanja vladavine prava, rješenje neće biti moguće.
Važno je napomenuti da Erdoganov angažman ne dolazi slučajno, već je rezultat višegodišnje politike Turske koja nastoji održati stabilnost i mir na Balkanu, oslanjajući se pritom na historijske, političke i ekonomske veze s Bosnom i Hercegovinom. Njegova uloga posrednika dodatno dobija na težini u trenutku kada su napetosti u zemlji na visokom nivou, a institucionalna blokada prijeti da parališe rad ključnih državnih organa. Time Turska šalje poruku da nije pasivan posmatrač događaja, već aktivni partner koji je spreman koristiti svoj diplomatski uticaj kako bi spriječila urušavanje državnih temelja BiH. Očekuje se da će naredni susreti sa bosanskohercegovačkim liderima, kao i komunikacija s drugim međunarodnim akterima, dodatno osnažiti ovu poziciju i otvoriti prostor za moguće posredovanje u prevazilaženju trenutne krize. Dugoročno, ostaje pitanje hoće li svi politički subjekti unutar BiH biti spremni prihvatiti ponuđenu ruku saradnje ili će nastaviti sa retorikom koja produbljuje podjele i destabilizuje ionako krhki politički sistem zemlje.
