Europska unija je donijela odluku da uvede nove sankcije protiv Rusije, usmjerene na ključne sektore koji podržavaju ruski režim i finansiraju njegove aktivnosti u Ukrajini. Ove sankcije dolaze u trenutku kada Donald Trump i njegovi saveznici, poput Marca Rubia, pokušavaju pregovarati o mogućem smanjenju ili ukidanju sankcija, što izaziva rastući politički pritisak u Bruxellesu. Sankcije, koje su već postale redovni odgovor EU-a na agresiju Rusije, nastavile su se širiti, a najnoviji paket odnosi se na dodatne sektore koji uključuju aluminijsku industriju, naftnu trgovinu i pomorsku flotu.
Jedan od ključnih ciljeva ovih sankcija je zaustaviti uvoz ruskog primarnog aluminija, koji čini značajan deo uvoza u EU, iako je prethodni udio uvezenog aluminija iz Rusije opao tokom godina. Ova zabrana odnosi se na aluminijske ingote, ploče i grede koji su ranije slobodno trgovani. EU je već zabranila druge proizvode od aluminija poput žica i cijevi, ali proširenje zabrane sada pokreće dodatni pritisak na rusku ekonomiju.
Novi paket sankcija uključuje i ciljanje “flote u sjeni” koja je bila ključni element za zaobilaženje sankcija na trgovinu naftom. Flota, koja se sastoji od brodova koji operiraju bez ispravnih transpondera i koriste lažne podatke, bila je optužena za razne sabotaže, uključujući incidentne napade na podvodne kablove u Baltičkom moru. EU procjenjuje da se flota sastoji od oko 600 brodova, ali pravi broj nije poznat jer Rusija uporno skriva informacije o toj floti.
Pored ove zabrane, novi paket sankcija donosi dodatne mjere, uključujući stavljanje na crnu listu 73 broda, čime je broj brodova pod sankcijama povećan na više od 150. Ovi brodovi neće moći pristupiti evropskim lukama niti će moći koristiti usluge EU-a. Također, sankcionirani su vlasnici i operateri tih brodova, uključujući kapetane, što znači da će biti izolirani od međunarodnog poslovanja. Ove mjere usmjerene su na slabljenje mogućnosti Rusije da zadrži važne prihode od nafte, što je ključni faktor za finansiranje rata u Ukrajini.
Ove sankcije nisu samo usmjerene na ekonomski pritisak, već imaju i političke implikacije. Predstavnici EU-a ističu da sankcije neće stati samo na ekonomskim aspektima, već da uključuju i geopolitičke poruke prema Rusiji. Sankcije su često osjetljiv politički alat koji može izazvati različite reakcije među članicama EU-a. Iako su zemlje poput Poljske i baltičkih država snažno za proširenje sankcija, druge članice unije, poput Mađarske, tradicionalno su skeptične prema njihovoj učinkovitosti, posebno zbog energetske zavisnosti od Rusije.
Prema Marcu Rubiju, bivšem američkom senatoru, sankcije koje je EU uvela samo su dio šire međunarodne strategije prema Rusiji, te ističe da će u budućnosti EU biti pozvana za pregovarački stol kako bi se razmotrilo moguće smanjenje ili ukidanje tih mjera. Takođe, izjavio je da “niko nije zaobiđen” u tim pregovorima, uključujući Europu. U međuvremenu, Kina i Indija, kao glavni kupci ruske nafte, nastavljaju uvoziti ruske energente i često ih preprodaju na evropskom tržištu pod novim oznakama, čime dodatno kompliciraju već složeni međunarodni odnos.
Dok EU nastavlja pojačavati ekonomski pritisak na Rusiju, postoji i poruka da sankcije nisu samo taktički odgovor na agresiju u Ukrajini, već i pokušaj da se izoluje Rusija iz međunarodnog tržišta i njezinog pristupa ključnim resursima. Sankcije će biti usvojene nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, a time će se završiti još jedan važan korak u borbi protiv ruskog režima.
Na kraju, jasno je da će politika sankcija EU-a ostati ključni instrument u međunarodnoj borbi protiv ruskih agresivnih aktivnosti. Iako su sankcije postale standardni odgovor na Rusiju, njihov dugoročni utjecaj na rusku ekonomiju i političku stabilnost bit će tek očigledan u narednim godinama. Iako se u međunarodnoj politici vodi složena igra između velikih sila, EU i dalje ostaje predana svojim geopolitičkim ciljevima u smanjenju ruskog utjecaja i jačanju zapadnog saveza.
U konačnici, dok sankcije EU-a nastavljaju da predstavljaju ključnu strategiju u smanjenju ruskog utjecaja, predstojeći pregovori i diplomatski koraci mogu oblikovati daljnji pravac odnosa između Rusije i Zapada. Političke i ekonomske odluke koje slijede bit će od presudne važnosti u oblikovanju međunarodnih odnosa i uticaja na globalnu sigurnost i ekonomiju.
