Nekoliko stotina građana okupilo se u nedjelju, 28. maja u centralnoj sarajevskoj ulici Maršala Tita nakon što je u saobraćajnoj nesreći poginula 25-godišnja doktorica. Povrijeđene su još dvije osobe.
Tešku nesreću izazvao je u petak navečer, 26. maja, mladi, nesavjesni vozač, koji to čak i nije, jer nema položen vozački ispit, i koji je bio u alkoholiziranom stanju. Smrtno je, ovog puta, stradala Azra Spahić koja tri dana ranije, nije mogla ni pomisliti da će baš ona biti žrtva “aljkavog” sistema.
U BiH u posljednjih deset godina u saobraćajnim nesrećama poginulo više od 3.000 osoba
U novembru prošle godine, na Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja, objavljen je podatak da je u posljednjih deset godina smrtno stradalo najmanje 3.000 ljudi te da su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća prekoračenje brzine i prisustvo alkohola u organizmu.
I jedno i drugo uzrok je Azrine smrti.
Žrtva prebrze vožnje bio je i dvadesetjednogodišnji Nikola Đurović koji je, 21. avgusta 2011. godine, 35 minuta iza ponoći, ušao na raskrsnicu za naselje Rakovačke bare kod Banjaluke. Svjetlo na semaforu bilo je zelene boje. Prilikom ulaska na raskrsnicu, u Đurovića koji je vozio Fiat Tipo, snažno je udario Audi A4 pri brzini većom od 100 kilometara na sat. Povrede su bile fatalne i preminuo je tri dana kasnije u bolnici.
U istom naselju je 2015. godine poginuo devetnaestogodišnji Jovan Arbutina iz Banjaluke, kada ga je na pješačkom prijelazu, dok je prelazio tranzitni put, udario automobil kojim je upravljao pijani vozač. Jovan je preminuo šest dana prije svog rođendana, a vozač je dobio šest mjeseci kazne.
Iste te godine, u novembru, u motocikl Alena Šehovića, zapucao se automobil pijanog vozača. Pijani vozač pobjegao je sa mjesta nesreće koja se dogodila u Rajlovcu kod Sarajeva. Ispostavilo se da se radi o službeniku Granične policije.
Prema optužnici, Admir Čorbo je 5. novembra 2015. godine, upravljajući Volvom sa 1,41 promila alkohola u krvi, udario u motor Keeway Matrix kojim je upravljao Šehović. Nakon nesreće je nastavio voziti, gurajući motocikl ispod svog vozila u dužini od oko 150 metara i ne pogledavši da li je Šehović živ i da li mu može pomoći.
- godine ugašeni su mladi zivoti Edite Malkoč i Selma Agić na raskrsnici kod Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Na suđenju Sanjinu Sefiću, vozaču koji je uspio da pobjegne i u drugu zemlju, navedeno je da je optuženi jurio automobilom 102,6 kilometara na sat u trenutku naleta na pješakinje Selmu Agić i Editu Malkoč.
Tragedija se dogodila i krajem 2021. godine u Nedžarićima, kada je 11-godišnjeg dječaka Aliju Bečića udario kamion. Alija je dan poslije preminuo na KCUS-u.
U Nedžarićima je 2014. godine dvadesetpetogodišnji Semir Rastoder upravljajući Golfom 6 na Bulevaru Meše Selimovića udario 27-godišnju Havu koja se vraćala s posla, a koja je također smrtno stradala. Njen suprug, Amar Dovadžija je ranije za N1 kazao da nakon devet godina od ovog nemilog događaja još nije donesena konačna presuda u ovom predmetu.
Osam mjeseci prošlo je od saobraćajne nesreće na magistralnom putu kod Mostara koja je potresla region, a u kojoj su smrtno stradala tri člana porodice, među kojima je devetogodišnji dječak. Prema nezvaničnim informacijama, ova porodica bila je žrtva utrkivanja i nesavjesne vožnje, no iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona još uvijek nema informacija o uzrocima nesreće, kao ni o odgovornosti utrkivača.
Ni Azra, ni Nikola, niti Jovan, Alen, Alija, Edita, Hava ni Selma, nažalost nisu jedine žrtve. Spisak je dug, no ni to nije bio dovoljan razlog da se godinama unatrag donesu adekvatni zakonski propisi i pronađu rješenja.
Vlada Kantona Sarajevo je na vanrednoj sjednici donijela nove mjere koje podrazumijevaju veću policijsku aktivnost s ciljem obezbjeđivanja što veće sigurnosti u saobraćaju, a jedna od njih je pokretanje procedure za smanjenje brzine u naselju. Tamo gdje je do sada ograničenje bilo 40, predložit će da bude smanjeno na 30 kilometara na sat, a tamo gdje je bilo 60, predloženo je da se smanji na 50 kilometara na sat.
N1
Mnogi smatraju da će ovakva mjera više odmoći, nego pomoći jer će svako smanjenje brzine u gradskom saobraćaju u Sarajevu dovesti do kolapsa saobraćaja. Upitno je i koliko su kompetentne odluke donesene “preko noći” te da li će i koliko one biti efikasne. Ono što znamo jeste da se na hitno zakazanoj vanrednoj sjednici nije pojavio premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk. On se oglasio saopćenjem poručivši kako je zakazao samu sjedniccu i koordinirao aktivnosti. Kaže da je prekinuo putovanje i da se vraća u Sarajevo. “Bijesan sam kao, vjerujem i svi vi. Ubicama nije mjesto za volanom nego iza rešetka”, napisao je Uk na Facebooku.
S druge strane, gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić reagirala je objavivši, između ostalog, na svom Facebook profilu: “Svako od nas se treba zapitati šta može promijeniti.”
I to je tačno. Trebaju se zapitati vladajuće strukture ko je i za šta je nadležan i odgovaran, a trebali bi se zapitati i građani da li je (ne)logično ustati protiv institucionalnog odlučivanja partijskih elita i zahtijevati odgovornost institucija i pojedinaca koji ih čine, a koji, i sada kao i ranije, šute.
Pasivne mase godinama dominirale, dolaze li promjene?
U gradu u kojem živi 274.879 stanovnika, u ulici u kojoj se u petak dogodila saobraćajna nesreća, okupilo se tek nekoliko stotina građana – dovoljan broj za državu u kojoj, uprkos brojnim problemima, vlada letargija, ali i dalje premalen za sve žrtve koje su nedužno stradale.
Do sada smo bili glasni u virtualnom prostoru, ali pretihi na ulici. Dok su nevolje izazvane nesavjesnošću, decenijama potiskivanom istinom i stvarnošću, lažima i ignorancijom “nedodirljivih”, vrebale iza svakog ugla, u bh. društvu je vladala uglavnom apatija.
Da li je Azra bila “kap koja je prelila čašu” i hoće li doći do promjena, ili će strah i dalje da paralizira socijalni bunt, ostaje da vidimo.
N1
