Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, iznio je svoje stavove na temu globalnih političkih i sigurnosnih izazova, analizirajući poruke sa konferencije u Münchenu, a posebno stavove američkih dužnosnika koji se tiču sigurnosnih odnosa Europe i svijeta. Akrap je podijelio poruke s konferencije u dvije glavne kategorije: političke i sigurnosne, ističući da bi Europe trebalo ozbiljno razmisliti o implikacijama onoga što je izrečeno na tom skupu.
Akrap je istaknuo da su političke poruke izaslanika iz Washingtona takve da mogu imati dalekosežne posljedice na europske odnose sa svijetom. Saslušanje tvrdnji da bi trebalo priznati neka ruskih osvajanja, prema njegovom mišljenju, moglo bi otvoriti vrata za nove sukobe i agresije, što bi moglo izazvati dugoročne destabilizirajuće efekte u međunarodnoj sigurnosti. Akrap smatra da bi priznanje teritorijalnih promjena u Ukrajini moglo imati ozbiljan negativni učinak na buduće sigurnosne odnose, jer bi takvi potezi omogućili drugim zemljama, poput Rusije, da nastave širenje agresije. Na temelju toga, Akrap poziva Europu na brzu reakciju, jer smatra da Ukrajina pruža “vrijeme” da se europske zemlje pripreme za moguće izazove.
Akrap je također naglasio da je Ukrajina obranivši svoj teritorij od ruske invazije omogućila Europi dodatnih 3 do 5 godina da se organizira i pripremi za potencijalne prijetnje. Prema njegovim riječima, sada je na Europi da se fokusira na jačanje vlastitih odbrambenih kapaciteta, kako bi bila spremna reagirati na bilo kakvu prijetnju na svom teritoriju. Ukoliko dođe do narušavanja teritorijalnog integriteta neke zemlje, Akrap smatra da bi to otvorilo prostor za daljnje agresije, uključujući i moguće napade na članice Europske unije.
Dodatno, Akrap iznosi stav da Europa mora preuzeti veću odgovornost, ne samo u financijskom smislu, već i u oblasti obrane. Ističe kako postoje potrebni kapaciteti i znanja, koja je potrebno ponovno integrirati i primijeniti u stvarnim okvirima. Potrebno je, kako Akrap smatra, ulagati u obranu i sigurnost, te osigurati da institucije na nacionalnoj i europskoj razini mogu jamčiti sigurnost života, poslovanja i putovanja svih građana.
S obzirom na trenutačne globalne trendove, Akrap ukazuje na potrebu da Europa shvati ozbiljnost promjena u geopolitičkoj situaciji. On ističe da je Europa prije bila ključni politički i financijski igrač, no sada se čini da se njezin utjecaj smanjuje. Ovdje je posebnu pažnju posvetio odnosima s Sjedinjenim Američkim Državama, koji se mijenjaju pod utjecajem novih američkih političkih lidera. Akrap također upozorava da Europa treba raditi na “strateškoj samoodrživosti”, stvaranju planova za razvoj svojih odbrambenih snaga, te češće slušati i učiti od država koje već imaju dugogodišnje iskustvo u ulaganju u sigurnost poput Švedske, Finske, Poljske i baltičkih zemalja.
S obzirom na nove okolnosti u Europi, Akrap je i opozorio na mogućnost širenja ruskih teritorijalnih ambicija prema drugim bivšim sovjetskim republikama, kao i prema zemljama koje se nalaze blizu Hrvatske. Ako Rusija bude nagrađena za svoj agresivni pristup Ukrajini, Akrap predviđa da bi sljedeći cilj mogao biti Gruzija, Moldova, a potencijalno i baltičke zemlje. Ovakav razvoj događaja mogao bi utjecati na sigurnost cijelog zapadnog Balkana, jer bi, prema njegovom mišljenju, Srbija mogla biti ohrabrena za napad na Kosovo.
Akrap također predviđa da bi Rusija, ukoliko se ne suoči s posljedicama svoje agresije, mogla okrenuti svoje vojne akcije prema drugim regijama, uključujući Bliski istok, a posebno Siriju i Kurdistan. Za njega, to bi bio znak da geopolitički odnosi na globalnoj razini postaju još nestabilniji, što dovodi do novih prijetnji za stabilnost Balkana i šire.
Na kraju, Akrap je zaključio da trenutne poruke iz Moskve i Washingtona jasno ukazuju na to da je Europa pod velikim sigurnosnim prijetnjama, te da jačanje sigurnosnih kapaciteta mora biti prioritet svih europskih zemalja. S obzirom na trenutne geopolitičke izazove, nužno je donijeti preventivne mjere koje bi mogle spriječiti daljnje širenje sukoba i agresije na europskom kontinentu.
