Kako bi ublažili sve jači finansijski udar na građane uzrokovan stalnim poskupljenjima, rastom inflacije i globalnom krizom, Grad Cazin subvencionirat će troškove jesenje sjetve pšenice. Planirano je da Grad osigura sjeme i umjetno gnojivo za sve one koji žele proizvoditi hranu. Uvjet je da građani koji se žele prijaviti zasiju pola hektara zemlje.
Ovaj grad u Krajini prvi je i na početku pandemije koronavirusom osigurao sjeme, zaštitna sredstva, gnojivo i gorivo potrebno za realizaciju proljetne sjetve 2020. godine, kako bi ublažio posljedice restriktivnih mjera koje su tada uvedene.
Praviti vlastite rezerve hrane
Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević za Raport kaže kako postoji interes za sjetvu pšenice, precizirajući da je u Gradsku službu za poljoprivredu do sada stiglo 400 zahtjev
Napominje daje gradska vlast Cazina i proteklih godina subvencionirala poljoprivrednike, pa su tokom pandemije iz gradskog budžeta izdvojena dva miliona KM za ovo oblast. Novi poticaji teški su čak 800.000 KM.
„Vrlo je važno da donosimo sistemske mjere koje će dugoročno pomoći našim građanima. Nije nikakva mjera podijeliti jednokratno 100 KM, dati građanima hediju. Moramo ulagati u sektore koja će stvarati novu vrijednost“, poručio je Ogrešević.
Pozvao je i druge gradove i općine, a posebno federalne vlasti da pomognu poljoprivrednim proizvođačima.
„U vrijeme kada svi prognoziraju da će kriza u svijetu potrajati i čak se produbiti, jedina je šansa da se okrenemo sami sebi i učinimo sve da ne ovisimo ni od koga, bar kada je u pitanju proizvodnja hrane.
Pomoć poljoprivrednicima nije milostinja, nego pametno ulaganje od kojeg će svi imati koristi“, kaže gradonačelnik Cazina.
Šta radi Vlada FBiH
Ističe kako se vlast u BiH na svim nivoima u budućnosti mora posvetiti proizvodnji hrane i energenata. Subvencioniranje proizvodnje pšenice na području Grada Cazina jedna je od takvih.
„Mi smo napravili korak, a na proizvodnju vlastite hrane moraju se orijentirati i drugi, prije svega federalna vlast.
Mi u BiH smo preživjeli različite krize. Dešavalo nam se mnogo toga za šta smo mislili da se neće desiti. I 1992. smo mislili da nam se ne može desiti agresija, Evropska unija je postajala jedinstvena, mislili smo da smo na pragu te evropske porodice, a onda nam se desio brutalni zločin. Imamo previše lošeg iskustva da prepustimo stvari slučaju. Moramo djelovati konkretnim potezima“, smatra Ogrešević.
crna-hronika
