U proteklih nekoliko dana javnost Mostara uzburkana je izjavama gradonačelnika Marija Kordića, koji se osvrnuo na aktuelna dešavanja oko izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru, ali i na odnose s Islamskom zajednicom i njenim prijedlozima za urbanistički razvoj grada. U intervjuu za RTV Herceg-Bosne, Kordić je iznio niz tvrdnji koje su izazvale pažnju, ali i zabrinutost među građanima različitih nacionalnosti i vjerskih uvjerenja.
Prema riječima gradonačelnika, izgradnja zgrade HNK odvija se potpuno u skladu s važećim zakonima i građevinskim normama. On tvrdi da objekat ima sve potrebne dozvole, uključujući one izdate tokom 1990-ih, te dodatne potvrde iz 2018. godine. Naglasio je da su te dozvole više puta provjeravane i potvrđene od strane raznih pravnih instanci, što mu daje sigurnost da grad djeluje u okviru zakona i transparentnosti.
Kordić je naveo kako izgradnja HNK predstavlja kulturno bogatstvo Mostara, koje bi trebalo biti izvor ponosa za sve građane. Međutim, u posljednje dvije godine, prema njegovim riječima, pojavio se konstantan pritisak u vezi sa ovim projektom, za koji on odgovornost pripisuje Islamskoj zajednici. Istakao je da je ova vjerska zajednica pokrenula tužbu koristeći činjenicu da je gradski pravobranilac Bošnjak, što Kordić tumači kao zloupotrebu nacionalne pripadnosti.
On je iznio nekoliko ključnih stavki koje pojašnjavaju njegovu poziciju:
-
Grad Mostar je jedan od suosnivača HNK.
-
Lokacija izgradnje pripada gradskoj imovini.
-
Projekat se finansira iz različitih izvora: gradski budžet, Kanton, Federacija BiH i Republika Hrvatska.
Pored toga, Kordić je istakao da su sve gradske institucije obavile svoj dio posla, a nadležna tužilaštva nisu pronašla ništa sporno u dokumentaciji. Ipak, unatoč tome, on tvrdi da Islamska zajednica nastavlja sa pritiscima, što ga je navelo da izrazi javno nezadovoljstvo. Posebno je problematizirao angažman Županijskog ministarstva građenja i građevinske inspekcije, tvrdeći da oni nemaju zakonsku nadležnost da se miješaju u projekte koji su pod ingerencijom Grada Mostara.
Govoreći o toj situaciji, Kordić je izjavio: “Riječ je o očiglednoj zloupotrebi institucija države i degradaciji njihovog autoriteta.” Upozorio je da je inspektor, iako je sam priznao da nije nadležan, ipak bio izložen pritiscima da se gradilište zatvori, što bi, kako navodi, nanijelo štetu ne samo Mostaru, već i kantonu.
Gradonačelnik je također izrazio žaljenje zbog političke nestabilnosti u državi i pokušaja da se Mostar pretvori u političko-burno središte. Pojasnio je da je u protekle četiri godine njegov način vođenja politike bio baziran na umjerenosti, dijalogu i međunacionalnom dogovoru, te je nastojao politiku voditi tako da ne pogoduje nijednoj nacionalnoj skupini već isključivo interesima grada.
U tom kontekstu istakao je:
-
Grad Mostar je do sada pokazao volju za zajednički suživot.
-
Sve važne odluke su donesene u dogovoru s relevantnim akterima.
-
U vođenju gradske politike nisu se postavljali nacionalni prioriteti.
Ipak, Kordić upozorava da se politički ambijent mijenja, te da se sve više osjeća upliv struktura bliskih SDA-u, kao i organizacija poput Medžlisa i Mostarskog kruga. Prema njegovom mišljenju, ovi akteri unose novu dinamiku koja može voditi ka povećanju nacionalnih tenzija.
Govoreći o interkulturnom centru Mevlana, čiju izgradnju zagovara Islamska zajednica, Kordić je rekao da se ta inicijativa često pogrešno poistovjećuje s HNK. Međutim, naglasio je da se radi o dvije sasvim različite stvari:
-
HNK ima svu potrebnu dokumentaciju i izgradnja je zakonski utemeljena.
-
Mevlana ne može dobiti dozvolu jer bi bilo kakvo izdavanje dokumentacije na toj lokaciji bilo pravno neutemeljeno.
Dodao je da su on i gradske službe pokušali kroz dijalog pronaći alternativnu lokaciju za Mevlanu, ali da očigledno postoji neka druga motivacija koja sprječava postizanje kompromisa. Očito je, po njegovim riječima, da nekome odgovara da se tenzije u Mostaru dodatno zaoštravaju.
Na kraju, Kordić je pozvao razumne i umjerene građane Mostara da prepoznaju dobre namjere gradske uprave i da podrže napore za očuvanje mira, stabilnosti i zajedničke budućnosti. Podsjetio je da je na posljednjim izborima dobio povjerenje građana, te da mu je cilj da Mostar postane moderan, evropski grad, prilagođen potrebama svih njegovih stanovnika.
U zaključku, njegova poruka je jasna: “Ovaj grad ima potencijal da bude primjer suživota i napretka, ali samo ako se odbace politizacije i nacionalne podjele.”
