U posljednjim dešavanjima na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, sukob između entitetskih i državnih institucija ponovo je došao u žižu javnosti. Povod za to bila je izjava Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, o mogućnosti “zamrzavanja” spornih entitetskih zakona koji se odnose na zabranu rada državnih institucija na teritoriji tog entiteta. Ova izjava naišla je na oštru reakciju Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je istakao da je Dodik izgubio mogućnost da se pita o pitanjima koja su već pravno riješena.
U uvodnom dijelu svoje reakcije, Helez je jasno poručio: “Milorade, ne pitaš se više ništa”. Ova rečenica sažima cijeli stav državnog ministra prema trenutnoj političkoj situaciji i pokušajima entitetskog lidera da se pregovara o zakonima koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već proglasio neustavnim i zabranjenim. Prema Helezovim riječima, takvi zakoni nemaju nikakvo pravno dejstvo, pa je svaki govor o njihovom “zamrzavanju” u suštini – bespredmetan.
Helez dalje pojašnjava da BiH trenutno prolazi kroz završni čin jedne pravno neutemeljene političke epizode, koju naziva “neustavnom avanturom”, a čiji je glavni inicijator upravo Dodik. On upozorava da su nelegalne odluke koje je donosio entitetski nivo vlasti izazvale ozbiljne posljedice, ne samo za samog Dodika već i za ljude iz njegovog najužeg političkog kruga. Zakonitost, naglašava ministar, mora i hoće pobijediti, te nema prostora za bilo kakve pregovore kada je riječ o presudama suda.
Helez je posebno istaknuo:
-
Da se presude Ustavnog suda BiH moraju poštovati i provoditi, a ne koristiti kao predmet političke trgovine.
-
Da oni koji su donosili neustavne zakone moraju snositi pravne posljedice.
-
Da će cijela ova situacija rezultirati višegodišnjim zatvorskim kaznama za odgovorne.
U tom kontekstu, pozvao je Dodika da se preda nadležnim pravosudnim organima. Prema Helezovom mišljenju, to bi bio jedini razuman potez koji bi mogao ublažiti posljedice koje ne pogađaju samo njega lično, već i građane Republike Srpske, koje, kako kaže, već godinama drži u političkom ropstvu. Helez mu poručuje da je vrijeme da se stavi tačka na tu praksu, te da jedini put izlaska iz ove situacije vodi prema Vojkovićima – referirajući se time vjerovatno na pravosudni pritvor ili kazneno-popravni dom.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH je prije otprilike mjesec dana donio privremenu mjeru kojom su suspendovani entitetski zakoni koji su zabranjivali rad državnim institucijama BiH na teritoriji Republike Srpske. Sud je zaključio da su ti zakoni u suprotnosti s ustavnim poretkom BiH, čime su automatski izgubili pravnu snagu.
S druge strane, Dodik je pokušao ostaviti prostor za eventualni dogovor, izjavivši da bi bio spreman povući te zakone ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt odluči povući svoje ranije nametnute odluke. Ipak, s pravnog stanovišta, takva opcija više nije moguća, jer se presude suda ne mogu mijenjati političkom voljom niti uvjetovati daljnjim dogovorima.
Helez je ovom prilikom uputio i svojevrsnu poruku međunarodnoj zajednici i građanima BiH: pravna država mora funkcionisati bez izuzetka. Ne može se, kako kaže, praviti kompromis kada se radi o temeljnim principima prava i ustavnosti. U njegovom tonu se jasno osjeća frustracija, ali i odlučnost da se napokon stavi tačka na višegodišnje blokade institucija i konstantna kršenja ustava.
Zaključno, ova reakcija Zukana Heleza na najnoviju izjavu Milorada Dodika zapravo oslikava širu sliku političkog stanja u BiH. S jedne strane stoji težnja za jačanjem ustavnog poretka i pravne države, a s druge – pokušaji pojedinih političkih aktera da kroz institucionalnu opstrukciju i pravno neutemeljene odluke zadrže političku moć.
Jasno je, poručuje Helez, da je vrijeme takve politike prošlo i da će zakon i sudska praksa u konačnici donijeti odgovornost svima koji su pokušali potkopati temelje Bosne i Hercegovine kao pravne države. U konačnici, trenutna situacija može poslužiti kao važna lekcija za sve političke aktere u Bosni i Hercegovini – da se institucije ne mogu zloupotrebljavati u svrhu ličnih ili političkih interesa, niti se pravna pravila mogu selektivno tumačiti. Ovaj slučaj dodatno potvrđuje koliko je važno očuvanje nezavisnosti sudstva, kao i podrška međunarodne zajednice u zaštiti ustavnog poretka. Helezova poruka nije usmjerena samo ka Dodiku, već i ka svima koji pokušavaju izmanipulisati zakonski okvir države – da bez obzira na političku poziciju ili moć, niko nije iznad zakona, i da je vrijeme političkog populizma koji ruši institucije pri samom kraju.
