U jeku sve učestalijih političkih obračuna u Bosni i Hercegovini, izbila je nova žestoka polemika između dva istaknuta aktera – Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva BiH, i Igora Crnatka, zastupnika Partije demokratskog progresa (PDP). Povod za ovaj sukob bila je serija ozbiljnih optužbi koje je Crnadak iznio, dovodeći u pitanje zakonitost i moralnost finansijskih aktivnosti povezanih s porodicom Cvijanović. Njegove izjave izazvale su burnu reakciju Željke Cvijanović, koja ih je odbacila uz oštar i, kako mnogi tumače, histeričan ton.
Sve je počelo nakon incidenta u Istočnom Sarajevu kada je narodnog poslanika Nebojšu Vukanovića verbalno napao Dragan Uljarević, nazivajući ga izdajnikom i vrijeđajući ga pred očevicima. Taj događaj bio je povod za Crnatkovo otvoreno pismo Uljareviću, ali i platforma za iznošenje niza optužbi na račun vlasti, posebno SNSD-a i Cvijanović.
Crnadak je u pismu iznio pet ključnih pitanja, oslanjajući se na konkretne slučajeve i javne informacije:
-
Srpska Open i firma Prim d.o.o. – Crnadak tvrdi da je organizacija turnira Srpska Open državu koštala više od 55 miliona KM, od čega je čak 25 miliona KM navodno otišlo firmi u vlasništvu supruga i sina Željke Cvijanović. Ova tvrdnja predstavlja osnovu njegove optužbe o sukobu interesa i zloupotrebi budžetskih sredstava.
-
Afera “Vijadukt” – Navodi da Republika Srpska duguje preko 100 miliona KM firmi iz Slovenije, uz ogromne dnevne kamate, pri čemu niko nije odgovarao. On postavlja pitanje odgovornosti za ovakvo finansijsko opterećenje građana.
-
Provizije pri zaduživanju – Crnadak ukazuje na to da je Vlada RS prošle godine isplatila 20 miliona KM samo na ime provizija za zaduživanje. Traži da se objavi ko su korisnici tih provizija i smatra da se javnosti duguje istina o ovom prikrivenom bogaćenju.
-
Počasni konzul u Panami – Fatih Kol – Osoba koju je BiH predložila kao konzula, a koju je navodno kandidovala Željka Cvijanović, sada je pod potjernicom zbog povezanosti s međunarodnim narko kartelima. Crnadak insistira na odgovoru: ko je i zašto predložio ovakvu osobu za tako osjetljivu funkciju?
-
Nekretnine na Jahorini – Crnadak navodi izjave visokih članova SNSD-a o nelegalno stečenim nekretninama na Jahorini od strane partijskih funkcionera, te poziva na istragu i vraćanje imovine.
Reakcija Cvijanović na ove navode bila je izuzetno burna. U razgovoru za medije, nazvala je Crnatka lažovom i tvrdila da firma koju proziva nikada nije bila uključena u poslove koji se finansiraju iz budžeta. Istakla je da ta firma posluje isključivo s privatnim sektorom, te da ukupni godišnji promet firme nije ni približno blizu iznosa koji se spominje u optužbama.
Njena izjava: “Neka sebi nađe neko drugo blato i valja se koliko hoće”, dodatno je podigla tenzije u javnosti, izazivajući komentare o tonu i stilu njenih javnih nastupa. Iako se jasno distancirala od svih navoda, njena reakcija ostavlja dojam nervoze i defanzive.
U cijeloj situaciji može se prepoznati nekoliko značajnih tačaka:
-
Pitanje transparentnosti u radu javnih funkcionera postaje sve izraženije.
-
Opozicija koristi medijski prostor za otvaranje tema o zloupotrebama vlasti, dok vlast, umjesto detaljnog demantija, odgovara ličnim diskreditacijama.
-
Javnost ostaje uskraćena za konkretne podatke o finansijskim tokovima i poslovnim vezama najviših zvaničnika.
Ovaj verbalni obračun nije izolovan incident, već refleksija dublje političke i društvene krize u Bosni i Hercegovini, gdje granice između ličnih interesa i javnog djelovanja sve češće postaju zamagljene. U trenutku kada građani traže više odgovornosti i jasnoće u radu svojih lidera, ovakvi sukobi – bez konkretnih odgovora i institucionalnih rješenja – dodatno narušavaju povjerenje u sistem.
Dugoročno, ključ leži u institucionalnom mehanizmu kontrole i transparentnosti, koji bi morao funkcionisati neovisno od političkih interesa. Sve dok odgovori na postavljena pitanja ostanu prekriveni izjavama i uvredama, istinska odgovornost će izostati, a polarizacija društva će se samo produbljivati.
Na kraju, cijela ova situacija jasno oslikava potrebu za ozbiljnom političkom kulturom u kojoj će institucije imati primat nad pojedincima, a odgovornost nad zamagljenim optužbama i vrijeđanjem. Umjesto javnih prepucavanja i ličnih obračuna, građani Bosne i Hercegovine očekuju konkretne odgovore, istrage i sistemske promjene koje će spriječiti korupciju, sukob interesa i zloupotrebu vlasti – bez obzira na to s koje strane političkog spektra dolaze.
