U političkom okruženju Republike Srpske posljednjih sedmica došlo je do značajnih dešavanja, naročito vezanih za nedavno usvojene zakone kojima se pokušalo ograničiti rad institucija na državnom nivou. Ovi potezi izazvali su brojne reakcije, kako unutar samog entiteta, tako i u širem političkom prostoru Bosne i Hercegovine. Posebnu pažnju privukla je reakcija Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koje je odbilo da primijeni sporni zakon usvojen krajem februara. Tim povodom oglasio se narodni poslanik Igor Crnadak, pohvalivši MUP RS zbog odluke koju je okarakterisao kao hrabru i racionalnu.
Crnadak je istakao da je ministarstvo odbilo da sprovede zakon donesen u Narodnoj skupštini Republike Srpske 27. februara, kojim se zabranjuje djelovanje SIPA-e na teritoriji RS. Ovakvim postupkom omogućeno je sprovođenje međunarodne operacije usmjerene na borbu protiv organizovanog kriminala, čime je, prema Crnatkovim riječima, MUP RS pokazao odgovornost i svijest o višim interesima građana.
U svojoj izjavi, Crnadak je iznio stav da je ovim postupkom ministar Siniša Karan, kao i cijeli vrh MUP RS, jasno dao do znanja da usvojeni zakon nije održiv niti u skladu sa interesima Republike Srpske. Štaviše, Crnadak smatra da odbijanje sprovođenja tog zakona predstavlja jasan znak da su isti zakoni štetni i nepotrebni, te da nikada nisu trebali biti doneseni.
Posebno je naglasio da odluka MUP-a zaslužuje priznanje svim onim političkim i društvenim akterima u Republici Srpskoj koji su od samog početka upozoravali na štetnost i konfliktni karakter ovih zakona. Prema njegovim riječima, današnje ponašanje policije pokazuje otklon od radikalnih ideja koje dolaze iz Vlade RS i stranaka koje je podržavaju, prije svega SNSD-a.
Važno je napomenuti koje su bile ključne zamjerke zakonima donesenim 27. februara:
- Zabrana rada SIPA-e na teritoriji Republike Srpske, što je predstavljalo direktno osporavanje nadležnosti državnih institucija Bosne i Hercegovine.
- Potencijalno udaljavanje Republike Srpske od međunarodne zajednice i pogoršavanje odnosa sa stranim partnerima.
- Rizik dodatne političke i ekonomske izolacije entiteta.
- Mogućnost ozbiljnih pravosudnih posljedica za članove rukovodstva RS zbog kršenja državnih zakona i međunarodnih obaveza.
Crnadak je u svojoj izjavi naglasio da su upravo usvajanje takvih zakona učinili Republiku Srpsku “crnom rupom” na političkoj mapi, dodatno je izolovali, a članovima vlasti donijeli pravne komplikacije koje će se, kako smatra, tek kasnije u potpunosti rasplesti. On je izrazio nadu da je današnji potez MUP RS signal da slijedi promjena kursa — prvo povlačenje ovih zakona, a zatim i smirivanje napetosti koje su posljednjih mjeseci prisutne na političkoj sceni.
Takođe, Crnadak nije propustio da istakne ličnu zahvalnost prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali i svim onim akterima unutar Republike Srpske koji su, kako kaže, glasom razuma ukazivali na opasnosti koje proizilaze iz donošenja zakona koje je nemoguće primijeniti u stvarnosti bez izazivanja šire krize.
Odluka MUP RS da postupi mimo donesenog zakona mogla bi imati šire političke posljedice. Ona pokazuje da unutar institucija Republike Srpske postoje strukture koje prepoznaju granicu između političkih eksperimenata i realnosti sigurnosne i međunarodne situacije. Takav potez otvara prostor za razgovore o vraćanju političkog diskursa u okvire poštovanja ustava, zakona i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Na kraju, ostaje pitanje koliko će ovakav postupak Ministarstva unutrašnjih poslova uticati na dalje djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske, ali i na pozicije vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a. Ukoliko zaista uslijedi povlačenje spornih zakona, to bi mogao biti znak smanjenja političkih tenzija koje već duže vrijeme opterećuju odnose unutar Bosne i Hercegovine.
U svakom slučaju, hrabar korak MUP RS može se posmatrati kao poziv na razum, signal da postoji volja za prevazilaženje konflikata kroz dijalog i poštovanje pravnog poretka. Time bi se moglo otvoriti novo poglavlje koje bi donijelo više stabilnosti, kako Republici Srpskoj, tako i cijeloj državi.
Ovakav razvoj događaja mogao bi poslužiti i kao jasan pokazatelj međunarodnoj zajednici da unutar Republike Srpske postoje institucije spremne da djeluju u skladu sa zakonima i širim interesima građana, a ne isključivo prema političkim direktivama. Ukoliko se ovaj potez Ministarstva unutrašnjih poslova nastavi nadograđivati konkretnim koracima u pravcu smirivanja situacije i vraćanja povjerenja u institucije, moguće je očekivati i ublažavanje trenutne političke izolacije. Time bi se otvorio prostor za konstruktivniji dijalog između entitetskih i državnih struktura, ali i za povratak fokusiranosti na stvarne potrebe građana, umjesto na političke sukobe koji im otežavaju svakodnevni život.
