Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) reagirao je na najavu obilježavanja Dana Vojske Srbije i Dana državnosti Srbije u Sarajevu, upozoravajući na ozbiljne posljedice takvih odluka. Obilježavanje ovih dana u Bosni i Hercegovini, koja je bila žrtva agresije Srbije, IGK smatra duboko neprihvatljivim i uvredljivim činom. Pored toga, IGK navodi da takvo obilježavanje ima ozbiljan dehumanizirajući karakter, jer vrijeđa sve građane BiH, a posebno žrtve genocida i agresije. Osim toga, smatraju da ono narušava mir u regionu i dodatno podstiče napetosti.
Jedan od ključnih elemenata ove reakcije je i tvrdnja da je tzv. svesrpski sabor koji je održan prošle godine nastavak procesa stvaranja “velike Srbije”, pri čemu je Bosna i Hercegovina jasno označena kao glavni cilj. Takav pristup, prema IGK, direktno ugrožava suverenitet BiH, jer se time odbacuje Dejtonski mirovni ugovor, a nacionalna mržnja se dodatno širi.
U svom priopćenju, IGK podsjeća da je rat u Bosni i Hercegovini bio međunarodni oružani sukob, potvrđen kroz presude Haškog tribunala. Pritom, spominju se četiri ključne presude koje su detaljno razmatrale međunarodni karakter sukoba:
- Presuda Pretresnog vijeća u predmetu Čelebići iz 1998. godine
- Presuda Žalbenog vijeća u predmetu protiv Duška Tadića iz 1999. godine
- Presuda Žalbenog vijeća u predmetu Čelebići iz 2001. godine
- Presuda Pretresnog vijeća u predmetu protiv Radoslava Brđanina iz 2004. godine
- Presuda Međunarodnog suda pravde u slučaju tužbe BiH protiv Srbije iz 2007. godine
Posebno je naglašena presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, koja eksplicitno potvrđuje da je Haški tribunal ispravno primijenio pravni kriterij “opće kontrole” kako bi utvrdio međunarodni karakter sukoba. Ova presuda je značajna jer je Srbija proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Iako Srbija nije direktno izvršila genocid, presuda je ustanovila da su njezini organi imali informacije o genocidu u Srebrenici, ali nisu poduzeli nikakve mjere da ga spriječe.
S obzirom na sve ove činjenice, IGK poziva nadležne državne organe BiH da hitno reagiraju i pošalju protestnu notu Ambasadi Republike Srbije u Bosni i Hercegovini. Ovaj čin smatraju nužnim kako bi se osudio svaki oblik negiranja odgovornosti za zločine počinjene u BiH te očuvali temeljni principi međunarodnog prava i ljudskih prava.
Pored toga, IGK ističe da bi bilo koji pokušaj relativizacije odgovornosti Srbije za genocid u Srebrenici bio neprihvatljiv i da bi trebalo uložiti napore kako bi se spriječilo bilo kakvo ponovno veličanje genocidnih politika iz prošlih godina. Naglasili su da takvi postupci ne samo da podrivaju stabilnost regiona, već i ometaju proces pomirenja, koji je ključan za dugoročni mir u BiH i širem balkanskom okruženju.
Ovaj poziv za slanje protestne note Srbiji u BiH ima duboko simboličko značenje, jer je jedan od načina da se ukaže na ozbiljnost situacije i potrebu za međunarodnim uvažavanjem prava žrtava agresije. U tom kontekstu, IGK se protivi svakom obliku političke aktivnosti koja negira zločine iz prošlosti, te poziva na odgovornost svih političkih aktera u regionu.
Na kraju, IGK naglašava da međunarodna zajednica mora biti svjesna ozbiljnosti trenutne situacije u Bosni i Hercegovini i širem Balkanu. S obzirom na povijest konflikta i presude međunarodnih sudova, važno je da svi akteri u regionu, kao i međunarodne organizacije, rade na očuvanju mira, stabilnosti i pravde. Obilježavanje dana Vojske Srbije i Dana državnosti u BiH bez poštovanja prava žrtava i međunarodnih presuda predstavlja ozbiljan korak unazad u procesu pomirenja. IGK poziva sve nadležne institucije da dosljedno rade na zaštiti suvereniteta BiH i prava svih njezinih građana.
