Ivica Puljić, dopisnik Al-Jazeere iz Washingtona, nedavno je iznio šokantne detalje o događaju u Bijeloj kući koji je privukao veliku pažnju. On je, kao svjedok, prisustvovao sastanku koji je, prema njegovom mišljenju, bio jedan od najvećih skandala u povijesti SAD-a, nadmašujući čak i kontroverze poput afere Clinton-Lewinski. Puljić je, komentirajući događaj, iznio ozbiljne optužbe na račun Donalda Trumpa i JD-a Vancea, koji su navodno napali Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, usred njegovog posjeta Bijeloj kući.
Puljić tvrdi da su napadi na Zelenskog, koji je dolazio iz zemlje u ratu, bili potpuno planirani i da su se dogodili u trenutku kada je predsjednik Ukrajine bio pod velikim stresom. On je, prema Puljiću, bio već iscrpljen od godina sukoba u Ukrajini, a na sastanku su ga dodatno provocirali. Trump i Vance, prema njegovim riječima, iskazali su oštru agresivnost prema Zelenskom, napominjući čak i na njegov izgled, što Puljić vidi kao pokušaj degradacije lidera koji je suočen sa ozbiljnim problemima u svojoj zemlji.
Zanimljiv detalj koji je dodatno pojačao Puljićevu sumnju u to da je cijeli događaj bio insceniran jest činjenica da su izvjestiteljima zapadnih novinskih agencija, kao što su AP i Reuters, zabranili ulaz u Ovalni ured. Suprotno tome, reporter ruske agencije TASS nije imao problema pri ulasku, što Puljić smatra vrlo sumnjivim. Dodatno, reporter TASS-a je uživo prenosio događaje sa sastanka na svom telefonu, što je izazvalo veliku pozornost. Tek kada su ga drugi novinari počeli ispitivati, TASS-ov reporter je zamoljen da napusti prostoriju.
Nakon ovog incidenta, Zelenski je dao intervju za Fox News, gdje je pokušao smiriti situaciju i naglasiti kako odnos između SAD-a i Ukrajine nije pitanje odnosa između pojedinaca, već između dviju država. U tom intervjuu, Zelenski je istaknuo da iako postoje nesuglasice, posebno oko toga kako je Trump bijesan zbog podrške koju Ukrajini pružaju europski lideri, on vjeruje da se odnosi mogu popraviti. Puljić je također izvijestio da se u Bijeloj kući čulo kako Trump nije bio zadovoljan što je izostao njegov utjecaj na dogovor s Ukrajinom, navodno vrišteći: “Ovo je trebao biti moj dogovor, ja želim Nobelovu nagradu.”
Ovaj događaj iz Bijele kuće, prema Puljiću, nije samo politički incident, već i primjer kako se osobni interesi i ideološke razlike mogu odraziti na međunarodne odnose. Na kraju, novinar je zaključio s doskočicom Winstona Churchilla, koja zvuči gotovo kao komentiranje cijele situacije: “Uvijek možete računati da će Amerikanci učiniti pravu stvar – nakon što su pokušali sve ostalo.”
Ovaj događaj dodatno rasvjetljava napetosti koje postoje u odnosima između SAD-a i Ukrajine, a posebno u kontekstu politike Donalda Trumpa i njegovih ambicija. Iako je Zelenski nastojao smiriti situaciju, jasno je da su političke tenzije i ideološki nesporazumi i dalje snažno prisutni, a ovaj susret u Bijeloj kući pokazuje kako te napetosti mogu utjecati na svjetsku politiku. Puljić je, s pravom, ukazao na duboke političke razlike koje oblikuju budućnost odnosa između SAD-a i Ukrajine, čineći ovu situaciju daljnjim dokazom da su globalni odnosi često podložni neočekivanim i dramatičnim promjenama.
Ovaj incident također postavlja važno pitanje o transparentnosti u političkim odnosima, osobito kada su u pitanju ključni međunarodni susreti. Zabranjeni pristup novinarima, osobito onima iz zapadnih medijskih kuća, stvara dodatnu sumnju u motive i ciljeve iza ovog sastanka. Puljićev izvještaj o TASS-ovom reporteru koji je slobodno prenosio događaje s događanja, dok su drugi novinari bili isključeni, naglašava opasnost od manipulacije informacijama i koristi koje određeni akteri mogu imati u oblikovanju narativa koji dolazi iz Bijele kuće. Takve situacije samo dodatno podižu razinu opreza među novinarima i političkim analitičarima, koji se pitaju koliko često političke odluke nisu rezultat čistih i javno dostupnih informacija, već se stvaraju unutar zatvorenih krugova sa skrivenim namjerama.
Na globalnoj političkoj sceni, ovi događaji također upozoravaju na ulogu velikih sila u oblikovanju vanjske politike, gdje SAD, kao vodeća svjetska sila, često pokušava kontrolirati smjer međunarodnih odnosa prema svojim vlastitim interesima. Trumpova frustracija zbog promašenih dogovora u Ukrajini, kao i njegov neslaganje s europskim pristupima, može biti indikacija šireg geopolitičkog sukoba između različitih političkih pravaca. S obzirom na društvene podjele koje vladaju unutar same Amerike, kao i na međunarodne pritiske na Zelenskog, jasno je da će ova situacija imati dugoročne posljedice na odnos Ukrajine s Zapadom. Ovaj događaj također može djelovati kao podsjetnik svim međunarodnim akterima da političke igre na najvišim razinama često imaju dalekosežne posljedice na globalnu stabilnost i sigurnost.
