Dr Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, nedavno je učestvovao na posebnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN-a posvećenom ulozi umjetne inteligencije (AI) u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti. Ovaj skup organizirali su Grčka, Francuska i Republika Koreja, uz podršku Armenije, Italije i Nizozemske. Tema sastanka bila je razmatranje ključnih izazova i političkih odgovora na brzi tehnološki napredak, posebno u kontekstu umjetne inteligencije.
Sastanak je bio nastavak ranijih rasprava o uticaju AI na globalnu sigurnost, uključujući sastanke iz jula 2023. godine i decembra 2024. godine koji su se bavili rizicima koje AI može donijeti, posebno u vezi sa mirovnim operacijama UN-a i vojnom primjenom ove tehnologije. Cilj ovog posebnog skupa bio je istražiti kako Savjet bezbjednosti može doprinijeti globalnim naporima u regulaciji umjetne inteligencije, sprječavanju njene zloupotrebe i promovisanju održivog razvoja.
Tokom diskusije, članice Savjeta bezbjednosti razmatrale su međunarodne korake u upravljanju AI, uključujući Bletchley deklaraciju iz novembra 2023. i Seulsku deklaraciju iz maja 2024. koje naglašavaju sigurnost i inkluzivnost AI. Također, raspravljano je o Pariškoj deklaraciji o kontroli nad oružanim sistemima sa AI, koju je podržalo 27 zemalja, kao i rezoluciji Generalne skupštine UN-a koja potvrđuje primjenjivost međunarodnog prava na razvoj i upotrebu AI.
U svom izlaganju, ambasador Lagumdžija istaknuo je da AI predstavlja “dvosjekli mač” – moćan alat za napredak, ali i potencijalni izvor destabilizacije ako ostane neregulisan. On je naveo da je, baš kao što je nakon Drugog svjetskog rata stvorena Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kako bi se spriječila nuklearna katastrofa, sada nužno uspostaviti sličan mehanizam za regulaciju AI, pod nazivom IAIA (Međunarodna agencija za umjetnu inteligenciju).
Lagumdžija je naglasio da Bosna i Hercegovina podržava ideju o stvaranju specijalizirane međunarodne organizacije koja će se baviti AI, a čiji bi zadatak bio osiguranje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, prevencija trke u naoružanju, kao i sprječavanje kibernetskih napada zasnovanih na AI. Također, ukazao je na potrebu za transparentnošću u razvoju algoritama kako bi se izbjegle pristrasnosti i diskriminacija u tehnologiji.
Učesnici sastanka također su istaknuli važnost jačanja kapaciteta zemalja u razvoju, kako ne bi zaostale u digitalnoj tranziciji. Kao ključni prioriteti za daljnje djelovanje označeni su:
-
Jačanje saradnje između država, kompanija i civilnog društva u kreiranju etičkih standarda.
-
Podrška mirovnim misijama UN-a kroz primjenu AI u nadzoru, detekciji mina i borbi protiv dezinformacija.
-
Kompletna saradnja sa UN-om u pripremi izvještaja generalnog sekretara UN-a o implikacijama AI, koji se očekuje tokom 2025. godine.
Ambasador Lagumdžija završio je svoje izlaganje pozivom na hitne multilateralne napore, rekavši da je sada vrijeme za djelovanje. On je naglasio da samo zajedničkim naporima međunarodna zajednica može osigurati da umjetna inteligencija ostane snaga dobra koja doprinosi miru, sigurnosti i održivom razvoju.
Sastanak je potvrdio sve veću zabrinutost međunarodne zajednice zbog rizika AI, ali i želju da se iskoristi njen potencijal za mir i zaštitu ljudskog dostojanstva. Diplomatski pristup ovom pitanju se pokazuje ključnim za izgradnju odgovornog okvira koji će omogućiti sigurno korištenje umjetne inteligencije u različitim sektorima, uključujući nadzor, obrazovanje i zaštitu ljudskih prava.
Ambasador Lagumdžija također je ukazao na lekcije iz prošlosti, navodeći da je uspon nuklearne energije u prošlom vijeku ponudio veliki potencijal, ali i ozbiljne opasnosti. Prema njegovim riječima, baš kao što je za nuklearnu energiju bilo potrebno stvoriti Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) kako bi se ona koristila u mirnodopske svrhe, tako bi međunarodna zajednica trebala uspostaviti Međunarodnu agenciju za umjetnu inteligenciju (IAIA) kako bi AI služila globalnom miru i dobrobiti.
Na kraju, Lagumdžija je pozvao na kolektivnu odgovornost svih zemalja da osiguraju razvoj i upotrebu AI u skladu sa etickim principima, međunarodnim pravom i ljudskim pravima. Zajednički napori su ključ za stvaranje okvira koji će spriječiti zloupotrebu ove tehnologije i omogućiti njen razvoj u pravcu koji koristi svim ljudima, a ne samo privilegovanim pojedincima ili državama.
