Nedavno su u Moskvi reagirali na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućnosti postizanja mira u Ukrajini, odbacujući bilo kakav prijedlog koji ne ispunjava zahtjeve predsjednika Vladimira Putina. Rusija je jasno dala do znanja da su njihovi uvjeti za završetak sukoba u Ukrajini nepovredivi i da moraju biti potpuno ispunjeni. Trump je, međutim, nekoliko puta izražavao želju za što bržim okončanjem rata, iznoseći mišljenje da bi se sukob mogao završiti bez većih poteškoća, no bez navođenja konkretnih koraka. Upitan o tome je li razgovarao s Putinom, Trump je odgovorio s “razgovarao sam”, no bez daljih pojašnjenja, dok je Kremlj ostao suzdržan u vezi s tim pitanjem.
Rusija, s druge strane, nije ostavila prostora za nesporazume. Sergej Rjabkov, zamjenik ministra vanjskih poslova, istaknuo je da je potrebno u potpunosti ispuniti uvjete koje je iznio Putin tijekom svog govora u lipnju prošle godine. Putin je tada izložio specifične uvjete za postizanje mira, uključujući zahtjev da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i povlačenje ukrajinskih snaga s teritorija koje Rusija smatra svojim, a koji su uglavnom pod ruskom kontrolom. Kijev je, naravno, odmah odbacio ove zahtjeve, smatrajući ih ne samo neprihvatljivima, već i ponižavajućima jer bi značila kapitulaciju Ukrajine.
Konflikt u Ukrajini traje od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i kada su proruski separatisti pokrenuli borbe na istoku zemlje. Sukobi su eskalirali 2022. godine kada je Putin započeo punom razmjerom rat, slanjem tisuća vojnika na teritorij Ukrajine. Trump je u svojoj kampanji obećao brzo okončanje rata, sugerirajući da bi mogao završiti sukob za samo jedan dan, no konkretni prijedlozi o tome kako postići mir nisu bili predstavljeni. Američki dužnosnici su, ipak, u više navrata komunicirali s obje strane, pokušavajući posredovati u postizanju politčkog rješenja za najkrvaviji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.
Za Rusiju, koja se već dulje vrijeme protivi pristupu Ukrajine NATO-u, Putinovi zahtjevi su nepregovarački. Moskva traži potpunu predaju Ukrajine u vezi s teritorijalnim pitanjima, dok Ukrajina, s druge strane, ima svoje jasne ciljeve, uključujući i povratak Krima i drugih teritorija pod ruskom kontrolom. Putinov plan je također usmjeren na dugoročno oblikovanje sigurnosnih garancija koje uključuju neutralnost Ukrajine, što bi značilo njezinu udaljenost od zapadnih vojnih saveza, poput NATO-a.
U kontekstu međunarodne diplomacije, važno je naglasiti da sukobi u Ukrajini nisu samo bilateralni problem između Ukrajine i Rusije. Sjedinjene Američke Države, Europska unija i drugi međunarodni akteri također imaju svoje interese u ovom sukobu, što dodatno komplicira mogućnost postizanja mira. Za Trumpa, koji se nije libio iznijeti svoja stajališta o tome kako bi trebao izgledati kraj rata, ostaje pitanje sposobnosti da osigura povoljan ishod kroz diplomatske kanale. Iako je bio optimističan u pogledu brzog okončanja sukoba, mnogi analitičari smatraju da bi za postizanje trajnog mira bilo potrebno više od samo pregovora na visokom političkom nivou.
Iako su Trumpove izjave o miru bile izražene u kontekstu njegove želje da okonča sukob, jasno je da Rusija neće popustiti u vezi s temeljnim uvjetima koje je postavila. Ukrajina je, s druge strane, nesklona bilo kakvim ustupcima koji bi ugrozili njezinu suverenost. Međunarodna zajednica mora nastaviti tražiti dugoročne diplomatske opcije koje bi mogle omogućiti postizanje održivog mira, no najvjerojatnije se sukob neće okončati bez značajnih ustupaka i kompromisa svih uključenih strana.
U zaključku, sukobi u Ukrajini ne predstavljaju samo vojni problem, već i geopolitičku igru u kojoj su uključeni mnogi međunarodni akteri. Izjave Donalda Trumpa, iako pozivaju na mir, ne odražavaju nužno realnost koja se suočava s pitanjem teritorijalnih zahtjeva i sigurnosnih interesa Rusije. Sukobi će se nastaviti dok se ne postignu nužni kompromisi, a samo vrijeme može pokazati kako će se završiti najkrvaviji sukob u Europi u novom vijeku.
