U posljednjim satima pojavile su se nezvanične informacije koje ukazuju na mogućnost da bi Brian Aggeler, dosadašnji šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, uskoro mogao napustiti svoju poziciju. Iako još uvijek nema zvanične potvrde iz OSCE-a, ove vijesti su izazvale značajnu pažnju u domaćim i međunarodnim političkim krugovima. Razlog više za zabrinutost leži u osjetljivom političkom trenutku u kojem se BiH trenutno nalazi – periodu u kojem prisustvo i djelovanje međunarodnih aktera igra ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti.
Tokom svog mandata, Aggeler se istakao kao jedan od najglasnijih međunarodnih glasova koji je konstantno ukazivao na važnost transparentnosti, vladavine prava, funkcionalne demokratije i nezavisnosti institucija u Bosni i Hercegovini. Njegovo prisustvo u zemlji od oktobra 2022. godine bilo je označeno snažnim angažmanom, posebno u vezi sa izbornom reformom i ljudskim pravima. Ove oblasti predstavljaju jedne od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu, čineći njegov eventualni odlazak potencijalnim udarcem za međunarodne napore u zemlji.
Ukoliko se informacije pokažu tačnim, na Aggelerovo mjesto trebao bi privremeno doći jedan američki zvaničnik, čije ime još nije poznato javnosti. No, bez obzira na privremenu zamjenu, takva promjena na vrhu jedne od najvažnijih međunarodnih misija u BiH mogla bi se negativno odraziti na kontinuitet rada i stabilnost diplomatskih procesa.
Da bi se razumjela težina ove odluke, korisno je sagledati i bogatu diplomatsku karijeru Briana Aggelera. Prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu, obnašao je brojne značajne funkcije širom svijeta:
-
Bio je otpravnik poslova ad interim i zamjenik šefa misije u Ambasadi SAD-a u Parizu od 2019. do 2022. godine.
-
Obavljao je funkciju višeg političkog savjetnika u istoj ambasadi od 2017. do 2019. godine.
-
Prije toga je radio kao direktor Ureda za koordinaciju pomoći u Birou za bliskoistočna pitanja pri američkom State Departmentu, gdje je vodio tim od 70 zaposlenih i upravljao raspodjelom pomoći za cijeli Bliski istok.
-
Bio je koordinator za ekonomsku i razvojnu pomoć u Islamabadu, nadgledajući raspodjelu pomoći vrijedne više od 700 miliona dolara godišnje.
Lista njegovih ranijih angažmana je poduža i raznolika. Aggeler je bio angažiran i u Skoplju, Hanoju, Nju Delhiju, Budimpešti, Čenaju, Parizu (u Misiji pri UNESCO-u), Uagaduguu, te u samom Vašingtonu. Njegovo globalno iskustvo daje posebnu težinu svakom njegovom angažmanu, uključujući i trenutni u Bosni i Hercegovini.
Posebno zanimljiv dio njegove biografije je da je prije pristupanja Vanjskoj službi SAD-a, bio volonter Mirovnog korpusa u Centralnoafričkoj Republici. Ovaj detalj govori o dugogodišnjoj posvećenosti međunarodnoj službi i pomoći ugroženim društvima.
Na privatnom planu, Brian Aggeler je u braku sa suprugom Angelom Aggeler, koja je također visoko pozicionirana u američkoj Vanjskoj službi. Njihova kćerka, Madeleine, radi kao slobodna novinarka i spisateljica, čime se vidi da je cijela porodica posvećena javnoj komunikaciji i međunarodnim temama.
Ove informacije dolaze u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz složene političke okolnosti, gdje međunarodna podrška ne predstavlja samo simboličku prisutnost, već faktor stabilnosti i garanciju poštivanja demokratskih normi. Eventualni odlazak Briana Aggelera, uz izostanak zvanične izjave OSCE-a, izaziva zabrinutost među onima koji prate razvoj situacije u zemlji, jer postavlja pitanje: ko će nastaviti započeti posao i hoće li tranzicija biti dovoljno čvrsta da osigura kontinuitet?
U narednim danima očekuje se jasniji stav OSCE-a, koji bi trebao potvrditi ili demantovati spekulacije o Aggelerovom povlačenju. Međutim, jedno je sigurno – svaka promjena na visokom nivou unutar međunarodnih institucija u BiH mora biti pažljivo planirana i transparentno komunicirana kako ne bi dodatno opteretila već kompleksnu političku scenu u zemlji. Uloga koju je Aggeler igrao, a i dalje igra, ostavlja trag koji neće biti lako izbrisati ili zamijeniti bez adekvatnog nasljednika.
Dodatno, važno je napomenuti da je Brian Aggeler tokom svog mandata izgradio specifičan odnos s domaćim institucijama, medijima i civilnim društvom, što ga je činilo prepoznatljivim licem međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Nije bio samo pasivni posmatrač političkih procesa, već aktivni učesnik u inicijativama koje su se ticale izborne transparentnosti, borbe protiv korupcije i nezavisnosti pravosuđa. Njegovi javni istupi često su bili usmjereni na podizanje svijesti o važnosti funkcionisanja demokratskih institucija i poštivanja zakona. U tom kontekstu, njegova uloga je nadilazila klasične diplomatske zadatke – on je bio most između međunarodne zajednice i domaćih aktera koji teže reformama i jačanju vladavine prava. U takvom ozračju, moguće povlačenje takve ličnosti predstavlja izazov i za međunarodne partnere, jer zahtijeva pronalazak osobe s istim kapacitetom razumijevanja lokalnog konteksta, ali i odlučnosti da se suoči s institucionalnim otporom i političkim pritiscima.
Također, odlazak Aggelera može otvoriti pitanja o budućem kursu Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Hoće li novi šef misije zadržati isti nivo angažmana na pitanjima koja direktno utiču na svakodnevni život građana? Hoće li međunarodna zajednica nastaviti s jednakom energijom podržavati napore ka depolitizaciji institucija i osnaživanju mladih lidera koji žele stvarne promjene? Ovo su pitanja koja zabrinjavaju mnoge aktere, posebno one iz civilnog sektora i akademske zajednice koji su se navikli na pristup otvorene komunikacije i partnerstva kakav je njegovao Aggeler. Njegov stil rada bio je pristupačan, inkluzivan i utemeljen na dijalogu, što je u velikoj mjeri doprinijelo stvaranju povjerenja između OSCE-a i bh. javnosti. Ukoliko dođe do promjene u tom pristupu, postoji opasnost da se uruši ono što je godinama građeno – mostovi saradnje i povjerenja. Stoga se s velikom pažnjom čeka dalji razvoj događaja i eventualne najave OSCE-a o budućim koracima.
