Održavanje sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari izazvalo je niz reakcija i otvorilo važna pitanja o trenutnom političkom kontekstu u Bosni i Hercegovini, naročito u svjetlu sve češćih osporavanja međunarodnih institucija i njihovih predstavnika. Ovaj događaj, osim što nosi snažnu simboliku, može se tumačiti i kao nedvosmislena poruka političkim akterima u zemlji, među kojima se posebno ističe ime Milorada Dodika.
Sjednica PIC-a, koja se danas održava u Potočarima, okuplja ambasadore zemalja članica ovog tijela, a prisustvo visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je već stigao na lokaciju, dodatno naglašava značaj i ozbiljnost sastanka. Osiguranje događaja povjereno je Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je zadužena za sigurnost Memorijalnog centra, a u tom zadatku im pomaže i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Ovaj susret dolazi u osjetljivom političkom trenutku, kada se sve više postavlja pitanje legitimnosti djelovanja visokog predstavnika i podrške koju uživa od strane međunarodne zajednice. U tom kontekstu, održavanje sastanka baš na ovom mjestu ima višeslojnu poruku.
Prvo, izbor Srebrenice kao lokacije sjednice nije slučajan. Radi se o mjestu kolektivnog pamćenja i međunarodno priznate tragedije, gdje je tokom rata u Bosni i Hercegovini počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom. Samim tim, Potočari su simbol borbe za istinu, pravdu i međunarodnu odgovornost. U tom svjetlu, sjednica PIC-a ovdje šalje poruku da međunarodna zajednica ne odustaje od principa na kojima počiva Dejtonski mirovni sporazum.
Drugo, prisustvo Christiana Schmidta, uprkos neprekidnim osporavanjima iz entiteta RS o njegovom legitimitetu, pokazuje dosljednost u stavu međunarodne zajednice da je on i dalje ovlašteni visoki predstavnik u BiH. Ovim potezom se jasno sugerira da međunarodne institucije neće dozvoliti derogaciju ovlaštenja OHR-a, kao ni potkopavanje suvereniteta države Bosne i Hercegovine.
Treće, održavanje sjednice uz podršku MUP-a Republike Srpske moglo bi ukazivati na određeni pragmatizam i saradnju, barem na nivou izvršavanja bezbjednosnih zadataka. Međutim, u širem kontekstu, ova saradnja ne briše tenzije koje postoje između entitetskih vlasti i predstavnika međunarodne zajednice.
Ovdje je korisno podsjetiti na nekoliko ključnih stavova koje PIC dosljedno zastupa:
-
Podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
-
Odbacivanje bilo kakvih pokušaja secesije ili podrivanja ustavnog poretka.
-
Insistiranje na poštivanju odluka visokog predstavnika i međunarodnih presuda.
U tom smislu, današnja sjednica u Potočarima može se tumačiti kao:
-
Politička poruka domaćim vlastima, prije svega onima koje osporavaju legitimitet OHR-a.
-
Podsjećanje na žrtve i obavezu poštovanja presuda međunarodnih sudova, koji su Srebrenicu jasno okarakterisali kao mjesto genocida.
-
Signal međunarodne zajednice da se prisustvo i angažman u BiH ne smanjuju, već se strateški pojačavaju kada je to potrebno.
Jasno je da ovakav čin ne može proći neopaženo, naročito u političkom ambijentu gdje se često pokušava relativizirati prošlost, pravni okvir i uloga stranih aktera u BiH. Stoga nije isključeno da će ova sjednica izazvati reakcije iz Republike Srpske, posebno iz kabineta Milorada Dodika, koji se već duže vrijeme nalazi u konfliktu s OHR-om i njegovim mjerama.
Ovo okupljanje PIC-a u Potočarima, osim što ima institucionalni karakter, ima i emocionalnu i simboličnu dimenziju. Radi se o mjestu gdje se svake godine obilježava godišnjica genocida, i gdje dolaze hiljade ljudi da odaju počast žrtvama. Time se potvrđuje da međunarodna zajednica ne samo da ne zaboravlja, već i da aktualizira obavezu sjećanja i institucionalnog djelovanja kako se zločini ne bi ponovili.
U konačnici, ova sjednica bi mogla biti prekretnica u međunarodnoj strategiji djelovanja u BiH. Odabir mjesta sastanka, vremenski kontekst i sve ono što je rečeno bez riječi – ukazuje na odlučnost da se pravila Dejtonskog sistema poštuju, bez obzira na političke manipulacije i pokušaje destabilizacije. Ostaje da se vidi kako će na to reagovati domaći politički akteri, ali jedno je sigurno – poruka je poslana i jasno je gdje međunarodna zajednica povlači crvenu liniju.
