Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u administraciji Donalda Trumpa, John Bolton, koji je danas jedan od njegovih najglasnijih kritičara, iznio je svoje mišljenje o trenutnim geopolitičkim izazovima u razgovoru za emisiju “Agenda” na HRT-u. U svom nastupu, Bolton se osvrnuo na način na koji bi Europa trebala reagirati na politiku koju Trump vodi prema Rusiji i Ukrajini, te je razjasnio zbog čega su pregovori o primirju u Ukrajini zapali u slijepu ulicu.
Jedan od ključnih trenutaka u razgovoru bio je Trumpov pristup Ukrajini. Bolton je istaknuo kako je Trump već u svom prvom mandatu započeo slati vojnu pomoć Ukrajini – što je, prema njegovim riječima, bilo u suprotnosti s politikom administracije Baracka Obame, koja je bila sklona izbjegavanju slanja takvih sredstava. Iako je Trump pokazivao naginanje prema Rusiji, Bolton nije primijetio neprijateljski odnos prema Ukrajini u njegovim politikama, već više sklonost približavanju Rusiji, što je, prema njegovim riječima, bilo pogrešno usmjereno i štetno za interes SAD-a i saveznika.
Bolton smatra da Trump, u pokušaju da održi prijateljstvo s Vladimirom Putinom, često nije uzeo u obzir šire nacionalne interese SAD-a. Trump je sklon gledati međunarodne odnose kroz prizmu osobnih odnosa s vođama drugih zemalja, a taj pojednostavljeni pristup, prema Boltonu, predstavlja ozbiljan problem. U njegovim očima, Trumpova politika prema Rusiji sada ide toliko daleko da podupire interese Rusije, dok su interesi Ukrajine zanemareni. Putin, prema Boltonovim riječima, shvaća da se situacija okreće u korist Rusije, što je očito utjecalo na odnos Rusije prema pregovorima o primirju u Ukrajini, koji nisu napredovali onako kako bi bilo poželjno.
Kada je riječ o Trumpovim motivima za približavanje Rusiji, Bolton je izjavio da je to moguće zbog Trumpove geopolitičke ambicije da razdvoji Rusiju od Kine, koju smatra najvećom prijetnjom za Sjedinjene Države. Međutim, Bolton ističe da Trumpu nedostaje jasna strategija ili dugoročni plan, te da njegova politika često djeluje ad hoc, bez dubokih filozofskih osnova. On smatra da Trump razmišlja isključivo u okvirima trenutnih interesa i koristi se vanjskom politikom kako bi ostvario vlastitu korist, bez vođenja promišljene strategije na globalnoj razini.
Kada je riječ o odnosu između Trumpa i Putina, Bolton smatra da Putin vidi priliku za manipulaciju američkim predsjednikom, s obzirom na njegovu prošlu povezanost s KGB-om. Putin, prema Boltonu, smatra da može utjecati na Trumpove odluke na način koji bi Rusiji mogao donijeti dugoročne koristi. Bolton također upozorava da ideja da bi razdvajanje Rusije i Kine moglo biti postignuto „predajom Ukrajine” nije realna i da bi to bila velika pogreška.
Bolton je također dao savjet Europi, naglasivši da je važno da Europljani ne pretjeraju u svojim reakcijama na Trumpovu politiku. On priznaje da Trump neće biti predsjednik zauvijek i da će budućnost Europe i svijeta biti oblikovana onim što se dogodi nakon njegovog mandata. „Moramo duboko udahnuti i pokušati ublažiti štetu savezu do kraja Trumpovog mandata. Tako ćemo lakše popraviti štetu kada on ode“, zaključio je Bolton.
Ovaj razgovor jasno ukazuje na kompleksnost odnosa između SAD-a, Rusije i Ukrajine te na način na koji Trumpov stil vođenja politike može imati dugoročne posljedice na međunarodnu sigurnost. Iako Bolton kritizira mnoge aspekte Trumpove politike, on također poziva na pragmatičan pristup u kojem bi Europa trebala reagirati smireno, s ciljem očuvanja globalne stabilnosti.
Na kraju, važno je naglasiti da Boltonov intervju oslikava složenost trenutne geopolitičke situacije i izazove s kojima se suočava međunarodna zajednica. Politička dinamika između Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine, u kontekstu Trumpovog vođenja vanjske politike, stvara nesigurnost koja se može odraziti na globalnu ravnotežu moći. Iako Bolton pruža kritički pogled na Trumpovu strategiju prema Rusiji, također se može primijetiti da on vidi nužnost smirenog i promišljenog pristupa Europi i NATO-u kako bi se izbjegli daljnji sukobi i destabilizacija. Europi predstoji da, u godinama koje dolaze, pronađe balans u odnosima s velikim svjetskim igračima, s posebnim naglaskom na očuvanje interesa slobode, demokracije i stabilnosti.
