U jutarnjim satima, Enda Pavić Pečenković, ministrica zadužena za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, privedena je i predata u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS). Njeno privođenje rezultat je istrage koja se vodi u okviru šire operacije poznate kao akcija “Koverta”, a fokus te istrage usmjeren je na sumnje u nezakonita zapošljavanja unutar institucija na kantonalnom nivou.
Prema zvaničnim izvorima iz Tužilaštva KS, ministrica će biti zadržana do 24 sata, tokom kojih će je ispitati postupajući tužilac. Nakon tog ispitivanja, tužilaštvo će odlučiti da li će predložiti određivanje pritvora. Važno je istaći da se u ovom trenutku još uvijek radi o fazi prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjenica, te da se ne može govoriti o konačnoj pravnoj kvalifikaciji djela.
Ova jutrošnja akcija predstavlja nastavak ranije započete istrage u predmetu “Koverta”, koja se, kako navodi Tužilaštvo, bavi nepravilnostima u zapošljavanju unutar državnih institucija. U sklopu današnjih aktivnosti, istražitelji su izvršili pretres prostorija čak dvije važne kantonalne institucije:
-
Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS
-
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS
Ovi pretresi izvedeni su s ciljem pribavljanja dodatnih materijalnih dokaza koji bi mogli potvrditi sumnje u neregularnosti pri zapošljavanju. Navedene institucije imaju značajan budžet i upravljaju programima koji utiču na veliki broj građana, što čini cijeli slučaj još ozbiljnijim.
Sama akcija “Koverta” već neko vrijeme izaziva veliku pažnju javnosti jer se smatra dijelom šireg napora pravosudnih institucija da se obračunaju sa korupcijom i zloupotrebom položaja u javnom sektoru. Prethodni koraci u okviru ove istrage rezultirali su višestrukim privođenjima i istragama, što pokazuje da se istraga sistemski vodi, a ne kao izolovan slučaj.
U ovom kontekstu, sumnje protiv ministrice Pavić Pečenković odnose se na navodna kršenja zakonskih procedura pri zapošljavanju, odnosno zapošljavanje osoba mimo konkursa ili favorizovanje pojedinaca koji ne ispunjavaju formalne uslove. Ukoliko se ove optužbe dokažu, mogle bi imati dalekosežne posljedice ne samo po imenovanu zvaničnicu, već i po integritet cjelokupne kantonalne administracije.
Tužilaštvo je naglasilo da se ne smije prejudicirati krivica, te da se svi osumnjičeni smatraju nevinima dok se ne dokaže suprotno. Ipak, činjenica da je došlo do privođenja i pretresa na ovako visokom nivou ukazuje na to da tužilaštvo posjeduje određeni stepen sumnje u osnovanost navoda.
Ovakvi slučajevi ponovo pokreću javnu raspravu o stanju u javnoj upravi, posebno u dijelu koji se tiče transparentnosti i pravičnosti zapošljavanja. Građani već dugo izražavaju nezadovoljstvo zbog percepcije da se državna radna mjesta često dodjeljuju na osnovu političke podobnosti, rodbinskih veza ili ličnih interesa, a ne temeljem znanja, sposobnosti i zakonskih procedura.
Upravo zato ovakve istrage, bez obzira na konačan ishod, imaju važnu simboličku i institucionalnu vrijednost. One šalju poruku da niko nije iznad zakona i da se odgovornost mora tražiti i među nosiocima najviših javnih funkcija.
Na duže staze, rezultati ovakvih istraga mogli bi poslužiti kao podsticaj za reformu javne uprave, jačanje unutrašnjih kontrolnih mehanizama i vraćanje povjerenja građana u institucije vlasti. Međutim, ključno je da se proces vodi profesionalno, temeljito i bez političkih uticaja, kako bi pravda bila istinski zadovoljena i kako bi ovakvi slučajevi postali izuzetak, a ne pravilo.
Ovaj slučaj također otvara prostor za širu refleksiju o odgovornosti javnih funkcionera i potrebi da svi koji obnašaju vlast postupaju u skladu sa zakonom, moralnim načelima i javnim interesom. Građani s pravom očekuju da oni koji vode institucije budu primjer etičkog ponašanja i transparentnosti, a ne dio problema koji urušava povjerenje u sistem. Ukoliko se pokaže da su sumnje u ovom predmetu osnovane, to bi moglo poslužiti kao snažan signal za reforme – ne samo kad je riječ o zapošljavanju, već i o načinu na koji se vrši nadzor nad radom ministara i rukovodilaca javnih tijela. Borba protiv korupcije mora biti dosljedna, odlučna i vođena principom jednakosti pred zakonom, jer samo tako možemo graditi pravednije i funkcionalnije društvo.
