Na hitnoj sjednici Doma naroda BiH, koja je bila zakazana kako bi se raspravljalo o smjeni Nikole Špirića, bilo je nekoliko proceduralnih problema koji su izazvali dodatnu komplikaciju tokom same sjednice. Iako su predloženi određeni delegati za smjenu, među kojima su bili Nenad Vuković (PDP), Želimir Nešković (SDS), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Zlatko Miletić (ZNG), i Kemal Ademović (NiP), sjednica je započela s velikim teškoćama. Naime, zbog odsustva predstavnika HDZ-a, nije bilo dovoljno kvoruma da sjednica može nastaviti s radom, te je predsjedavajući Špirić morao najprije odgoditi sjednicu na pauzu. Iako se očekivao povratak delegata, ni u drugom pokušaju, predviđenom za 14:30, nije se pojavila potrebna tri delegata HDZ-a. Špirić je nakon toga odlučio zaključiti sjednicu, a cijeli proces smjene, koji je započeo s inicijativom za smjenu, ostao je nerealizovan.
Problem koji se javio tokom sjednice izazvao je brojne političke rasprave. Iako je prvobitno predložena smjena Špirića, sam proces smjene postao je predmet nesuglasica među različitim političkim opcijama. Naime, Vuković je ukazao na kršenje Poslovnika jer sjednica nije bila sazvana u zakonskom roku od tri dana od podnošenja zahtjeva, što bi bilo neophodno da bi cijeli proces bio u skladu s pravilima. Nešković je objasnio da je inicijativa za smjenu podnesena 6. februara i da je, prema tada važećoj strukturi, Nikola Špirić bio prvi zamjenik predsjedavajućeg, a predloženo je da se o njegovoj smjeni odlučuje hitno, najkasnije do 10. februara. Ipak, uslijed promjena koje su se desile u međuvremenu, rotacija funkcija dovela je do toga da je Špirić prešao na poziciju predsjedavajućeg, dok je Kemal Ademović preuzeo funkciju prvog zamjenika predsjedavajućeg. Iako su ove promjene bile očigledne, inicijatori smjene insistirali su da se rasprava ipak vodi o Nikoli Špiriću.
S obzirom na to da su proceduralna pitanja bila ključna za nastavak sjednice, Ademović je istakao da je prema poslovniku potrebno da se Kolegij sastane i dogovori dnevni red, što nije učinjeno prije same sjednice. On je tražio da se ova pitanja razjasne u materijalima koji su podijeljeni pred početak sjednice. Špirić je, sa svoje strane, pozvao na ozbiljnost i podsjetio prisutne da Poslovnik jasno propisuje da kvorum čine devet delegata, a da u tom kvorumu mora biti zaštićen vitalni nacionalni interes. Špirić je također upozorio da neće dopustiti da interesi Republike Srpske budu zanemareni i da neće biti kvoruma ako tri delegata iz RS-a ne budu prisutna. Po njegovom mišljenju, cijeli proces smjene predstavlja pokušaj politizacije i obmane, te je jasno stavio do znanja da Smjena neće biti moguća bez ključnih delegata iz RS-a.
Kroz cijeli ovaj proces, postavlja se pitanje razjašnjenja pozicija i uloge samih osoba u smjeni. Iako je u prijedlogu odluke o razrješenju bio naveden samo prvi zamjenik predsjedavajućeg, bilo je nejasno da li to znači smjena Nikole Špirića ili Kemala Ademovića, jer su u međuvremenu došlo do rotacije funkcija. Ademović je dodao da je zahtjev za smjenu zapravo upućen još 6. februara, dakle deset dana prije nego što je došlo do rotacije, a smjena je trebala biti razmatrana prema ranije usvojenim procedurama. Ova situacija pokazuje kako unutar političkog okvira BiH postoji nejasnoće oko funkcija i prava u procesu smjena i postavljanja novih kadrova, a kašnjenje i proceduralna neslaganja dodatno kompliciraju cijeli proces.
Zaključak koji se može izvući iz ove situacije odnosi se na potrebu za jasnijim pravilima i procedurama u političkom odlučivanju. Naredne sjednice trebaju biti zasnovane na poštovanju propisa kako bi se izbjegla daljnja politička prepucavanja i nesuglasice među strankama koje usmjeravaju BiH ka većoj stabilnosti i transparentnosti u političkom životu. Pridržavanje zakonskih okvira i efikasno rešavanje političkih nesuglasica ključni su za uspostavljanje povjerenja građana u institucije, ali i za dalji napredak na putu evropskih integracija i politike reformi.
