Pitanje:
Jedan čovjek me jako uvrijedio. Moje srce i um mu ne mogu još uvijek da halale. Jednostavno ne mogu da halalim, mada nikad nije tražio halala. Stalno ga viđam u džamiji i gledam da ne stanem u saf pored njega. Imamo dosta zajedničkih prijatelja ali ga uvijek izbjegavam čak i kad selam naziva. Koliko je moje ponašanje loše i da li sam dužan da halalim?
Odgovor:
Ukoliko čovjeku bude učinjena uvreda, lijepo je i pohvalno da preko toga prijeđe i halali onome ko mu je to učinio. Ukoliko nije u stanju tako postupiti, može tražiti neki vid materijalne odštete ili moralne satisfakcije za tu uvredu. Ukoliko ne oprosti uvredu, niti zatraži satisfakciju na ovom svijetu, na budućem svijetu Allah će pravedno presuditi između njih, pa će onaj koji je učinio nepravdu morati dati svojih dobrih djela onome koga je uvrijedio shodno težini uvrede, ili ako ne bude imao dobrih djela uzet će se loših djela od onoga koga je uvrijedio i staviti na njegov tas loših djela.
Međutim, islam podstiče vjernike da jedni drugima praštaju i prelaze preko međusobnih uvreda. S obzirom na to da je čovjek, kroz komunikaciju i interakciju sa drugim ljudima, svakodnevno izložen opasnosti da nekog uvrijedi, bilo svejsno ili nesvjesno, ili da bude uvrijeđen, postoji nasušna potreba da ljudi jedni drugima praštaju. Opraštanje uvreda nikada nije bilo lahko ali je to veliki moralni čin za koji se u brojnim ajetima i hadisima obećaje dunjalučka i ahiretska nagrada.
Jedan vid nagrade jeste da će Uzvišeni Allah nagraditi i grijehe oprostiti onome ko oprosti ljudima. Kada je Ebu Bekra, r.a., uvrijedio njegov siromašni rođak kojeg je on pomagao i izdržavao, Ebu Bekr, r.a., se zakleo da ga više neće pomagati. Tada je objavljen sljedeći ajet: „Neka se čestiti i imućni među vama ne zaklinju da više neće pomagati rođake i siromahe, i one koji su na Allahovu putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je.“ (En-Nur, 22.) Nakon što je čuo ovaj ajet Ebu Bekr, r.a., je rekao: „Ja doista volim da meni Allah oprosti.“, te je oprostio rođaku i nastavio ga pomagati kako je i ranije činio. U suri Alu ‘Imran, 133-134. ajet, Svevišnji je one koji ljudima praštaju svrstao u bogobojazne ljude: „I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine.“ U suri El-A’raf, 199. ajet, Vjerovjesniku a.s. se naređuje: „Ti sa svakim lijepo! Traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni!“
Allahov Poslanik je rekao: „Sadaka ne umanjuje imetak; Allah čovjeka osnažni zbog njegovog praštanja (ljudima); ko zbog Allaha bude skroman On će ga uzdignuti.“ (Muslim)
Prema tome, niste obavezni da mu halalite ali Vam savjetujemo da pokušate preći preko uvrede i halalite bratu muslimanu. Razumijemo da vam to nije lahko, ali ako to iskreno učinite dobit ćete, ako Bog da, nagradu na dunjaluku i ahiretu piše islamskazajednica
