Milorad Dodik, lider Republike Srpske (RS), nakon gotovo dvije decenije politike koja je često uključivala prijetnje teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, suočava se s trenutkom koji bi mogao biti ključan za njegovu političku sudbinu. Ujedno, ovo predstavlja i veliki test za institucije Bosne i Hercegovine. Tokom svih tih godina, Dodik je provodio politiku koja je povremeno stavljala pod pitanje jedinstvo države, a najnoviji razvoj situacije, vezan za suđenje njemu pred Sudom BiH, može biti trenutak u kojem će politički tlakovi doseći vrhunac.
Dodik, koji je nekada pozdravljao važnost poštovanja državnih institucija, sada je suočen s vlastitim suđenjem i mogućnošću osuđujuće presude. Međutim, umjesto da se povinuje zakonima i institucijama na koje je sam nekoliko puta pozivao, trenutno prijeti radikalnim mjerama. Iz svojih političkih izjava, jasno je da se pokušava sakriti iza naroda RS-a, optužujući institucije BiH za nepravednost.
Njegove prijetnje nisu samo političke, već imaju i geopolitičku dimenziju, jer Dodik računa na podršku sa strane, prije svega iz Beograda, od Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije. Također, tu je i podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koja mu omogućuje dodatnu sigurnost. Ove međunarodne veze povećavaju Dodikovu sigurnost i ohrabruju ga da se ne povuče pred domaćim institucijama. On i njegovi suradnici vjeruju da bi osuđujuća presuda mogla biti početak radikalnih promjena koje bi mogla potpuno preoblikovati Bosnu i Hercegovinu, čime bi bila dovedena u pitanje njena teritorijalna cjelovitost.
Zanimljivo je da u trenutnoj situaciji međunarodna zajednica nije pokazivala mnogo reakcije. Na odlazak američkog ambasadora Michaela Murphyja iz BiH dodatno se smanjila aktivnost međunarodnih faktora, dok je Ured visokog predstavnika gotovo potpuno tiho. Ovakvo povlačenje međunarodnih aktera može stvoriti osjećaj nesigurnosti u zemlji, jer se suočava s prijetnjama iz RS-a o radikalnim potezima. Takve prijetnje često dovode u pitanje državne institucije i njihovu sposobnost da se suprotstave separatističkim naporima. Ovdje je važno napomenuti da je Dodikovo ponašanje i njegov pokušaj da izjednači svoju osobnu sudbinu s cijelim entitetom problematično jer šalje signal da bi mogao pokušati destabilizirati BiH.
Dodik već pojačava politički pritisak prema Sud BiH i drugim državnim institucijama, nastojeći stvoriti atmosferu u kojoj će sve odluke biti preispitivane ili potpuno ignorirane. To se očituje u njegovim pozivima na sazivanje Narodne skupštine RS-a, te u njegovoj potpori idejama o organiziranju uličnih protesta, što bi moglo uključivati i blokade puteva, pa čak i graničnih prijelaza. U svom radikaliziranju, Dodik ne preza ni od prijetnje napuštanjem funkcija na državnom nivou, što je ranije pokušao bez uspjeha. On također ne isključuje mogućnost nepriznavanja institucija BiH, što bi bio korak prema separatističkom potezu.
Međutim, ovo bi mogao biti trenutak kada će država i njezine institucije dokazati svoju čvrstinu i odlučnost. Na kraju, Dodik je dugo vremena bio prisutan u institucijama BiH, dolazio je na suđenja, pristajao na odluke suda ove države, ali sada se nalazi u situaciji u kojoj pokušava zaobići te iste institucije. Kako bi se oduprla ovom pokušaju destabilizacije, Bosna i Hercegovina mora odgovoriti odlučno i snažno, što uključuje zaštitu svog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.
Dodikove prijetnje, iako ozbiljne, ne smiju dovesti u pitanje temeljne vrijednosti Bosne i Hercegovine. Samo institucije ove države mogu jamčiti stabilnost i sigurnost, a njihov zadatak je da obezbijede pravnu državu i očuvaju njen integritet, bez obzira na unutarnje i vanjske prijetnje. Državne institucije, uključujući pravosudne i sigurnosne, trebaju biti spremne na svaki izazov i reagirati u skladu sa zakonima i ustavom.
Zaključak je jasan: politički pritisci i prijetnje koje dolaze iz Republike Srpske trebaju biti odbačeni kao neosnovane, a institucije Bosne i Hercegovine moraju ostati odlučne u očuvanju suvereniteta, integriteta i stabilnosti zemlje. Ovdje je riječ o testu za sve one koji su odgovorni za očuvanje demokracije i zakonitosti u BiH, kao i za one koji će morati dokazati da nisu iznad zakona
