U javnosti se nedavno pojavila vijest koja je izazvala veliku pažnju i brojne reakcije. Portal blizak vlastima u Republici Srpskoj, “Provjereno”, objavio je tvrdnje da se planira “otmica Milorada Dodika”, te da u toj akciji učestvuju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK). Prema navodima ovog medija, više od 30 policijskih službenika, uključujući i pripadnike Specijalne policije iz Bihaća, trebalo je da sprovede akciju u Banjoj Luci s ciljem destabilizacije Republike Srpske.
Ove tvrdnje brzo su naišle na demanti i reakciju nadležnih institucija. Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Adnan Habibija, jasno je odbacio ove optužbe, ističući da se radi o klasičnoj dezinformaciji i manipulaciji medija bliskih vlastima Republike Srpske. On je naglasio da su ove tvrdnje potpuno neutemeljene i dio propagandnog aparata, čiji je cilj stvaranje tenzija i obmanjivanje javnosti.
Habibija je također istakao nekoliko ključnih činjenica:
- MUP Unsko-sanskog kantona djeluje isključivo u okviru zakonskih ovlasti, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona.
- Policija USK-a nikada ne bi djelovala izvan svojih nadležnosti, a tvrdnje o „gerilskim upadima“ su apsurdne i predstavljaju čistu manipulaciju.
- Ukoliko bi bilo koja osoba osumnjičena za rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine bila na teritoriji Unsko-sanskog kantona, policija bi postupila isključivo po nalozima Tužilaštva i Suda BiH, bez obzira na politički status te osobe.
Jasno je da su objavljeni navodi imali za cilj podizanje panike i skretanje pažnje sa stvarnih političkih i pravnih procesa koji su u toku. Ovakve dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnosnu situaciju u zemlji, jer doprinose stvaranju nepovjerenja među različitim nivoima vlasti i međuetničkih tenzija.
Politička situacija u Bosni i Hercegovini već dugo je obilježena sukobima između različitih političkih aktera, pri čemu se često koristi medijska manipulacija kao alat za kontrolu javnog mnijenja. U ovom slučaju, plasiranjem priče o navodnoj otmici, pokušava se predstaviti Republika Srpska kao ugrožena i izložena napadima od strane institucija Federacije BiH. Takva retorika koristi se u političke svrhe, posebno u momentima kada se vrše pravni pritisci na pojedince iz vrha vlasti Republike Srpske, kao što je aktuelni proces protiv Dodika zbog optužbi za kršenje ustavnog poretka.
Osim toga, ovakve dezinformacije imaju širi društveni uticaj. Kada režimski mediji plasiraju priče bez konkretnih dokaza, to može dovesti do dodatne polarizacije građana i nepovjerenja u institucije. U demokratskim društvima, mediji imaju odgovornost da informišu javnost na temelju provjerenih činjenica, a ne da služe kao propagandni alat političkih struktura.
Ova situacija pokazuje koliko je važno imati kritički pristup medijskim izvještajima i provjeravati informacije iz više izvora prije nego što se one prihvate kao istinite. U vremenu kada su dezinformacije i manipulacije postale uobičajene, odgovornost javnosti, ali i nezavisnih medija, jeste da se suprotstave širenju lažnih vijesti i doprinesu transparentnosti i objektivnosti u izvještavanju.
Na kraju, ovaj slučaj može poslužiti kao podsjetnik na značaj profesionalizma i etike u novinarstvu. Bez obzira na političke okolnosti, istina i tačno informisanje građana moraju biti prioritet. Samo tako se može izgraditi društvo zasnovano na povjerenju, vladavini prava i poštivanju demokratskih vrijednosti.
Osim što ovakve medijske manipulacije unose nesigurnost među građane, one također imaju šire političke i međunarodne implikacije. Bosna i Hercegovina se nalazi u delikatnom geopolitičkom položaju, gdje svaki pokušaj destabilizacije može imati ozbiljne posljedice po unutrašnju stabilnost i odnose sa međunarodnim partnerima. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države već su izrazile zabrinutost zbog pogoršanja političke situacije i narušavanja ustavnog poretka, a širenje dezinformacija dodatno komplikuje ionako složene odnose unutar zemlje. Ukoliko se nastavi praksa plasiranja lažnih vijesti koje potpiruju međuetničke tenzije i narušavaju institucionalni poredak, to bi moglo dovesti do jačanja izolacije i smanjenja međunarodne podrške, što bi imalo teške ekonomske i političke posljedice. Zato je ključno da se građani, mediji i institucije aktivno bore protiv dezinformacija, promovišući istinito, objektivno i odgovorno izvještavanje koje doprinosi stabilnosti i razvoju društva.
