Sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, posebice u vezi s bjeguncima sa potjernica, izaziva ozbiljnu zabrinutost. Iako su specijalne jedinice policije u Distriktu Brčko bile spremne za akciju, prema informacijama koje su se pojavile, najnoviji pokušaj hapšenja Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, propao je zbog brze reakcije osiguranja i pratnje. Više od 50 policajaca bilo je na terenu, ali nije bilo hapšenja. Višković je, očito, imao informacije o planiranoj akciji, pa je izbjegao susret s vlastima. Ova situacija nije izolirana, jer se već dva mjeseca trojica bjegunaca, koji se nalaze na potjernici, uspješno skrivaju od policijskih agencija. Neki smatraju da je moguće da su pojedini ljudi unutar tih agencija zapravo povezani s bjeguncima ili, barem, ne čine dovoljno da se oni uhapse.
Fuad Džaka, stručnjak za sigurnost, ističe da postoji deficit kadrova u sigurnosnim agencijama, dok s druge strane, previše kadrova koji su politički podobni zauzimaju pozicije koje ne zaslužuju. Džaka objašnjava da će, ako se izvrši harmonizacija kadrova na entitetskim i državnim nivoima, biti teže da bjegunci prolaze nesmetano kroz granične prelaze. Time bi se smanjila mogućnost da se politički povezani pojedinci stave na ključne pozicije u sigurnosnim agencijama. U njegovoj analizi, Džaka ukazuje na to da je političko umrežavanje među sigurnosnim strukturama jedno od glavnih objašnjenja za neučinkovitost u provođenju zakona.
Politička i interesna povezanost između sigurnosnih agencija i političkih struktura duboko je ukorijenjena, a stručnjaci upozoravaju da je takva situacija dalja prepreka u borbi protiv kriminala i korupcije. Kada se ključne sigurnosne agencije suočavaju s političkim utjecajem, teško je očekivati da će one učinkovito obavljati svoj posao, naročito u slučajevima kao što je ovaj. Zbog toga se interesne i političke mreže često vide kao glavni faktor koji ometa pravilnu implementaciju zakona. Dok s jedne strane, SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) pati zbog nedostatka direktora, s druge strane, Granična policija BiH i drugi direktori često imaju susrete s Miloradom Dodikom i političkim strukturama koje podržavaju neustavne zakone.
U Bosni i Hercegovini, često postoje dva različita skupa zakona. Jedan je zakonski okvir za SIPA-u, VSTV (Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće), Tužiteljstvo i Sud BiH, dok drugi, entitetski zakoni, i dalje ostaju na snazi, čak i kada su već stavljeni van snage od strane Ustavnog suda BiH. Ovo stvara pravni vakuum i političku zbrku, jer različiti zakoni na entitetskim i državnim razinama omogućuju da dođe do kršenja zakona bez ozbiljnih posljedica za odgovorne osobe. Osim toga, ukoliko pripadnici MUP-a RS (Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske) spriječe SIPA da izvrši svoje dužnosti, oni bi trebali biti sankcionirani prema državnom zakonodavstvu, ali to se rijetko događa. Ova pravna nesklada također doprinosi destabilizaciji sigurnosnog sistema.
Ako se takva situacija nastavi, stručnjaci upozoravaju da politička kriza može brzo prerasti u sigurnosnu krizu. Naime, BiH ima 143 tijela koja bi mogla učestvovati u procesu hapšenja bjegunaca, uključujući policijske, agencijske, sudske, tužilačke, pa čak i vojne jedinice, kao i EUFOR. Međutim, unatoč velikom broju organizacija i agencija koje mogu djelovati, samo su dva policijska tijela pokušala poduzeti akciju u protekla dva mjeseca, što jasno pokazuje ozbiljan problem u učinkovitosti i koordinaciji među sigurnosnim strukturama u zemlji.
U zaključku, sigurnosni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s dubokim problemima uzrokovanim političkim umrežavanjem, neadekvatnim kadrovskim rješenjima i pravno neusklađenim zakonodavstvom. Ove prepreke ometaju borbu protiv kriminala, korupcije, i, što je najvažnije, ugrožavaju sigurnost države. Bez temeljite reforme sigurnosnih agencija i harmonizacije zakonodavstva između entitetskih i državnih struktura, teško je očekivati ozbiljne pomake u ustavnom poštovanju i efikasnosti zakonodavne vlasti. Nažalost, politički interesi i povezanost na visokim nivoima vlasti nastavili bi ometati napore da se država učinkovito bori protiv politički motiviranih bjegunaca i drugih kriminalnih radnji.
Hvala vam na čitanju!
