U posljednjim danima političke scene u Bosni i Hercegovini, situacija u Republici Srpskoj postala je izuzetno napeta zbog inicijative koju je podnio šef Kluba zastupnika PDP-a, Igor Crnadak. On je pozvao Vladu Republike Srpske da povuče zakone koji zabranjuju djelovanje SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji ovog entiteta. Prema njegovim riječima, usvojeni zakoni mogu izazvati ozbiljne posljedice po stabilnost Republike Srpske i njezinih građana. Crnadak smatra da su zakoni opasni i mogu dovesti do ozbiljnih političkih i pravnih sukoba unutar same države.
Usvojeni zakoni, koji su prošli kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske, propisuju da MUP RS-a treba spriječiti SIPA-u da djeluje na teritoriji entiteta. Istovremeno, zakon nalaže da ovlaštena lica SIPA-e i dalje provode naloge Tužilaštva i Suda BiH na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Crnadak upozorava da bi ova situacija mogla dovesti do konflikta između dvije oružane formacije koje bi imale suprostavljen zadatak na terenu. Obje strane bile bi naoružane, a svaki pokušaj provođenja zakona mogao bi izazvati pravi sukob.
Ovi zakoni usvojeni su 27. veljače 2025. godine, a stručnjaci poput Dejana Lučke iz banjalučkog Centra za ljudska prava tvrde da će njihova primjena biti vrlo problematična. On napominje da je pitanje njihove provedbe na terenu izuzetno upitno, a sporna je i nadležnost Narodne skupštine za donošenje ovih zakona. Lučka podsjeća da su u prošlim vremenima republike unutar bivše Jugoslavije donosile zakone koji su se protiviili federalnim zakonima, što pokazuje da, iako ovakav korak možda nije u skladu s ustavnim normama, politička situacija može omogućiti donošenje takvih odluka.
Tijekom iste sedmice, dok je PDP predložio povlačenje ovih zakona, opozicija iz stranke SDS kritizira Milorada Dodika za politiku koja, prema njihovim riječima, nije u interesu Republike Srpske, već u njegovom osobnom. Milan Miličević, predsjednik SDS-a, tvrdi da je Dodikova politika obojena korupcijom, strahom i podjelama, te da vodi Republiku Srpsku prema katastrofi. U isto vrijeme, Darko Babalj, član Kolegija Predstavničkog doma BiH, najavljuje da opozicija neće stati, već da će se boriti za preuzimanje većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske. On ističe da su čak i neki zastupnici iz vladajuće koalicije počeli dovoditi u pitanje Dodikovu politiku jer nisu spremni žrtvovati Republiku Srpsku zbog interesa jednog čovjeka.
Usvojeni zakoni uslijedili su nakon nepravosnažno osuđujuće presude protiv Milorada Dodika na Sudu Bosne i Hercegovine. Mnogi uopće ne vjeruju da će ovi zakoni preživjeti dugoročno, s obzirom na opozicijske pritiske i političke nesuglasice koje su postale očite u posljednjim tjednima. Iako Dodik ima snažnu političku podršku u vlastitim redovima, opozicija već najavljuje da bi mogla izazvati političko iznenađenje unutar same skupštine Republike Srpske. Prema Igoru Crnadaku, moguće je da će se situacija u entitetu u dogledno vrijeme dramatično promijeniti jer opozicija neće dozvoliti Dalje jačanje centralizirane vlasti koja bi ugrozila autonomiju Republike Srpske.
Zakoni koji zabranjuju rad Suda, Tužilaštva i SIPA-e na teritoriji RS-a izazivaju ogromnu podjelu među političarima, a situacija u BiH se dodatno komplicira. Politička scena zemlje već je pod velikim stresom, a pitanja poput suvereniteta, nadležnosti i pravne sigurnosti postaju ključna. Upravo zbog toga, predstoji velika politička borba koja bi mogla dovesti do preispitivanja ustavnih prava i međuentitetskih odnosa. Ovaj slučaj pokazuje da se situacija u BiH neprestano mijenja i da je politički razvoj u zemlji pun izazova.
Kako bi politička kriza u Republiki Srpskoj i šire došla do rješenja, potrebna je dijalog i kompromis između svih relevantnih aktera. Nastojeći očuvati ustavni poredak i stabilnost, važno je da svi politički subjekti, bez obzira na razlike, prepoznaju dugoročne interese i dobrobit građana. Ovaj trenutni politički sukob, koji se temelji na pitanjima nadležnosti i političke autonomije, zahtijeva ozbiljnu pravnu analizu i uravnoteženi pristup. Mišljenja stručnjaka i pozicija političkih stranaka se već sada razvijaju, a mnogi vjeruju da bi mogućnost izmjena zakona bila ključ za sprječavanje eskalacije problema. U tom kontekstu, odlučujući faktori bit će spremnost na kompromise, pridržavanje ustavnih normi i respektiranje političkih dogovora koji mogu osigurati stabilnu budućnost za sve narode u Bosni i Hercegovini.
