Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, prisustvovao je neformalnom sastanku ministara evropskih poslova u Varšavi, gdje je iznio nekoliko ključnih stavova vezanih uz sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, kao i izazove s kojima se suočava cijeli Zapadni Balkan. Tokom ovog sastanka, Konaković je naglasio važnost pristupanja Bosne i Hercegovine procesu globalnog, regionalnog i bilateralnog dijaloga, uprkos složenoj situaciji koja uključuje unutrašnje podjele, regionalne napetosti i vanjske utjecaje koji dodatno kompliciraju sigurnosni ambijent.
Konaković je posebno ukazao na prijetnje koje dolaze od strane hibridnih napada, među kojima se ističu cyber napadi, dezinformacije i političke manipulacije. Ove prijetnje nisu samo opasnost za demokratske institucije, već mogu ozbiljno destabilizirati politički sistem, što bi moglo dovesti do novih političkih kriza. Ministar je istaknuo da Bosna i Hercegovina, ali i cijeli region, moraju odgovoriti na ove prijetnje kako bi očuvali stabilnost i sigurnost, te istovremeno omogućili bolju institucionalnu funkcionalnost.
Na ovom sastanku, Konaković je ukazao na prisutnost secesionističke retorike, koja se najviše očituje kroz aktivnosti političkih lidera u Republici Srpskoj, a posebno kroz postupke Milorada Dodika, predsjednika tog bh. entiteta. Dodik je, prema riječima ministra, svojim postupcima podriva suverenitet i teritorijalni integritet zemlje, što ima ozbiljan negativan utjecaj na mir i sigurnost ne samo u BiH, već i u cijelom regionu. Ove secesionističke aktivnosti slabe funkcioniranje institucija u zemlji i izazivaju daljnje političke krize koje mogu imati dugoročne negativne posljedice na stabilnost Bosne i Hercegovine.
U kontekstu tih prijetnji, Konaković je istakao nužnost zajedničkog djelovanja zemalja članica Europske unije i zemalja kandidata za članstvo. Prema njegovim riječima, jedini način da se dugoročno osiguraju stabilnost i napredak u Bosni i Hercegovini, kao i u regiji, jest da se usmjere napori na izgradnju otpornosti institucija i države u cjelini. Uz to, naglasio je da EU mora imati ključnu ulogu u ovom procesu, a to uključuje povećanje javne svijesti o prijetnjama, unapređenje kibernetičke diplomacije i stvaranje sigurnog digitalnog okruženja. Sve ove aktivnosti mogu pomoći u smanjenju negativnih učinaka hibridnih prijetnji.
Sastanak u Varšavi okupio je ministre za evropska pitanja zemalja članica Europske unije, kao i ministre za vanjske poslove iz zemalja koje su u procesu pristupanja EU-u. Razmjena mišljenja među ovim političkim akterima bila je ključna za procjenu trenutnih izazova i prijetnji koje se odnose na proširenje EU-a. Učesnici sastanka razgovarali su o načinima daljnje gradnje zajedničke vizije budućnosti koja podrazumijeva uspostavljanje čvršćih temelja i dublje suradnje između EU-a i država Zapadnog Balkana.
Konaković je, zaključujući svoje izlaganje, naglasio kako je važno da se svi akteri na političkoj sceni, unutar BiH i šire, fokusiraju na konkretne korake koji mogu omogućiti izgradnju stabilnijeg političkog i sigurnosnog okruženja. Izgradnja institucija koje će biti otpornije na vanjske i unutrašnje prijetnje, kao i poticanje međusobne suradnje između zemalja u regionu, ključni su faktori za uspješan proces pristupanja EU-u i dugoročnu stabilnost Balkana.
Na sastanku u Varšavi, Konaković je također istakao nužnost usmjeravanja napora na jačanje institucionalnih kapaciteta kako bi se odgovorilo na sve prijetnje koje dolaze s različitih strana, uključujući one koje proizlaze iz hibridnih ratova. On je napomenuo da je trenutno pred Bosnom i Hercegovinom izazov u vidu regionalnih napetosti koje nisu izolirane samo na unutrašnje političke nesuglasice, već se prostiru i na širi okvir, uključujući susjedne zemlje Balkana. Zbog toga je, kako je naglasio, važno da BiH bude što aktivniji akter u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi, posebno kada se radi o suradnji u oblasti borbe protiv terorizma, trgovine ljudima i kibernetičkog kriminala. Ministar je dodao da je u takvom kontekstu Evropska unija od ključne važnosti za podršku u jačanju sigurnosnih struktura, jer BiH sama ne može riješiti sve ove izazove bez sustavne i kontinuirane međunarodne pomoći. Stabilnost Balkana i sigurnost unutar EU-a nerazdvojno su povezani, zbog čega je nužno poticati intenzivniju suradnju i razvijati zajedničke mehanizme zaštite i prevencije.
Također, Konaković je naglasio da zajednički izazovi s kojima se susreću zemlje kandidati za EU, a posebno zemlje Zapadnog Balkana, zahtijevaju jedinstven pristup u smislu razvoja sigurnosnih politika i odgovora na nove prijetnje. Na sastanku su se ministri složili da je borba protiv dezinformacija postala ključni prioritet, jer se u današnjem globaliziranom svijetu lažne informacije i manipulacije mogu koristiti za poticanje nesigurnosti, podjela i potkopavanje povjerenja u demokratske procese. Ministar Konaković je naglasio kako je od posebne važnosti da se odgovori na te prijetnje uz aktivno uključivanje medija i civilnog društva u borbu protiv propagande. Samo jasnom i dosljednom strategijom za podizanje informatičke pismenosti i kritičkog mišljenja među građanima, zajedno s transparentnim i odgovornim ponašanjem medija, može se smanjiti štetan utjecaj dezinformacija na političke procese. Pored toga, Konaković je naglasio kako je od ključne važnosti jačanje međusobne suradnje između zemalja Balkana, jer samo kroz solidarnost i zajedničke inicijative mogu uspješno odgovarati na ove izazove, kako bi se ostvarila sigurnija i stabilnija budućnost za sve narode ovog regiona.
